Možemo biti ponosni jer je Karlovac u nacionalnom vrhu po uspješnosti pročišćavanja otpadnih voda. Neki gradovi tek moraju izgraditi takav uređaj, a mi već 12 godina čuvamo naše rijeke, komentirala je direktorica VIK-a Katarina Malenica

- Republika Hrvatska je s pretpristupnim programom Europske unije ISPA potpisala ugovor 2004., a u rujnu 2005. je potpisan ugovor za izgradnju pročistača otpadnih voda Karlovca i Duge Rese. Pokazali smo da imamo kvalitetne ljude u Karlovcu, a istaknuo bih i one koji su zaslužni za to s pozicije gradonačelnika, Božidara Johu, Miru Škrgatića i Damira Jelića, rekao je u četvrtak u Karlovcu povodom dvanaeste godišnjice rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese karlovački gradonačelnik Damir Mandić.

Spomenuo je i aktualni projekt izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i vodoopskrbne mreže koji s pročistačem "jamči gospodarsku i svakodnevnu, životnu, mogućnost".

Sadržaj se nastavlja...

- Ovo je jedan od ključnih načina kako voditi brigu o okolišu. Karlovac s rekonstrukcijom vodovoda i odvodnje dobiva izvrsnu sliku brige za okoliš i zdravlje, poručio je Mandić.

Projekt izgradnje pročistača osmislili su i provodili nekadašnji gradski pročelnik Dario Janković, inače član Socijaldemokratske partije Hrvatske, i nekadašnji stručnjak Vodovoda i kanalizacije Krešimir Veble, inače član Hrvatske demokratske zajednice, koji se pak prije nekoliko godina na ružan način razišao s tom tvrtkom.

Direktorica Vodovoda i kanalizacije Katarina Malenica je rekla da je karlovačko-dugoreški pročistač otpadnih voda prvi takav uređaj u Hrvatskoj, a voditelj Odjela uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpnih stanica u Vodovodu i kanalizaciji Dario Štefanac je naglasio da je to prvi komunalni projekt uopće u Hrvatskoj financiran novcem Europske unije.

- Naš uređaj je uređaj trećeg stupnja pročišćavanja, što znači da uz mehanički predtretman uključuje i uklanjanje fosfora i dušika te se provode aerobna i anaerobna stabilizacija mulja s proizvodnjom bioplina. Možemo biti ponosni jer je Karlovac u nacionalnom vrhu po uspješnosti pročišćavanja otpadnih voda. Neki gradovi tek moraju izgraditi takav uređaj, a mi već 12 godina čuvamo naše rijeke. Na taj način je pročišćeno više od 77 milijuna kubičnih metara otpadnih voda i izvađeno više od 1.500 tona sitnog i krupnog otpada u predtretmanu. Dakle, Karlovac ima čiste rijeke. Procesom upravljaju stručni i vrijedni djelatnici, poručila je K. Malenica.

Nastavila je da je Vodovod i kanalizacija tvrtka usmjerena na održivo upravljanje vodama s ciljem smanjenja troškova održavanja te održavanja rijeka i okoliša.

- Stoga želimo da uređaj bude jednoga dana u potpunosti energetski neovisan. Važno i što će se našim aktualnim projektom izgraditi više od 65 kilometara kanalizacijske mreže i što će sva otpadna voda doći na uređaj. Izgrađeno je i postrojenje za solarno sušenje mulja. Njegov probni rad je započeo u siječnju, a sada je pri kraju i već imamo jako dobre rezultate. Mulj se isušuje sunčevom energijom te toplinskom iz bioplinskog postrojenja. Tako ćemo dobiti četiri puta manji volumen mulja, kazala je K. Malenica.

Štefanac je podcrtao da je pročistač otpadnih voda Karlovca i Duge Rese "prvi uređaj trećeg stupnja s anaerobnom digestijom u Hrvatskoj".

- Od početka smo imali složenu priču. Čistoća vode nije problem, ako je uređaj normalno projektiran. Problem je mulj i s time se bavimo od 2005. i 2011. Svake godine se mijenjala zakonska regulativa i bili smo prisiljeni prilagođavati se. Postoje mlađi uređaji u Hrvatskoj koji su danas u rekonstrukciji, ne zato što su loše održavani ili loše vođeni nego zato što nisu imali od početka složenu priču kako treba, iznio je Štefanac.

Nastavio je da se osigurao novac za računalno upravljanje biološkim procesima, pa sada računalo pročišćava otpadnu vodu, što je lakše i efikasnije, a štedi se i na potrošnji električne energije.

- Solarno sušimo mulj i doista je godišnje četiri puta manje mulja. To je prvo solarno sušenje s podnim grijanjem upravo zato što imamo bioplinsko postrojenje i naš višak toplinske energije u bilo koje doba možemo preusmjeriti na sušenje mulja, rekao je Štefanac i dodao da je spremna dokumentacija za proizvodnju električne energije iz energije Sunca, što je ulaganje od 256 tisuća eura koje će donijeti 20 posto uštede u godišnjoj potrošnji.

Iznio je podatak da je iz sustava odvodnje u 12 godina ukupno izvučeno 25 tisuća tona otpada i 22 tisuća tona mulja. Otpad kao što je, primjerice, janje, svjedoči o nekulturi građanstva, dijela građanstva ili pak pojedinaca.

- Stalno radimo na edukaciji. Nema tko nije bio na uređaju, a da nismo ukazivali na taj problem, rekao je Štefanac.

Naveo je da će s dovršetkom aktualnog projekta biti 10.700 novih korisnika, ali da to pročistač može obraditi jer sad djeluje s 50 posto kapaciteta.

Na pitanje komunicira li Vodovod i kanalizacija sa Zoranom Slavnićem, Karlovčaninom s australskom adresom koji slovi kao jedan od najvećih stručnjaka za pročišćavanje otpadnih voda, pa je radio i takav sustav u, primjerice, Hong Kongu, Štefanac odgovara da ga nisu kontaktirali, niti on njih.

- Puno je stručnjaka, ideja i smjerova, a sve vodi energetskoj učinkovitosti, rekao je Štefanac i dodao da bi volio putovati u Australiju.