Crvena boja uvijek mora biti s vanjske strane, upozorava 80-godišnji hrvatski branitelj

Jesu li hrvatske državne zastave ispred Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj godinama naopako postavljene? Karlovčanin Ivica Sečen smatra da jesu, a Muzeji grada Karlovca smatraju da su postavljene ispravno.

- Crvena boja je na špici, dakle s vanjske strane. Kada tu špicu zabijete u nešto, nije više špica. Crvena boja bi trebala biti s vanjske strane. Na to sam upozoravao i muzej. Na to upozoravam već barem četiri godine. Kažu da, kad se zastava vrti, crvena boja dolazi s lijeve strane. Nemojte me zafrkavati! Nemoj me pravit debilom – poručio je 80-godišnji hrvatski branitelj Sečen u ponedjeljak, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja nakon prigodnog programa u Muzeju Domovinskog rata na Turnju.

Sadržaj se nastavlja...

Iz Muzeja su odgovorili da položaj zastave određuje Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, a konkretno članak 13. Po tome, ako se zastava ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja nalazi na sjevernoj strani, ako je pravac ulice istok – zapad, odnosno zapad – istok, a na istočnoj strani, ako je pravac ulice sjever – jug, odnosno jug – sjever. No, Sečen je upoznat od ranije s tim odredbama.

- Po zakonu se to određuje prema strani svijeta. Kakvoj strani svijeta, o čemu pričamo – rekao nam je.

O problemu postavljanja zastava na Aveniji Većeslava Holjevca u Zagrebu je u svibnju 2017. godine pisao tada kolumnist Jutarnjeg lista književnik Miljenko Jergović koji je također ustvrdio da su postavljene naopako.

- Boje na zastavi, kao i sam položaj zastave, određuju se u odnosu na stijeg iliti koplje na koje je zastava izvješena. Dakle, ako je koplje zdesna banderi, onda je raspored boja crven-bijeli-plavi, a ako je slijeva banderi, onda je također crven-bijeli-plavi, bez obzira na to što se dva barjaka ogledaju kao u zrcalu, i što je crvena uvijek s vanjske strane. Tako, naime, jedino i može biti – zapisao je tada Jergović.