Od većih gradova do stana je najteže doći u Splitu, a najlakše u Sisku.

Najnovija analiza hrvatskog tržišta nekretninama koju je izradio Ekonomski institut u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuje i indeks priuštivosti, koji mjeri odnos srednje vrijednosti cijene kvadrata stana i prosječnog godišnjeg dohotka po zaposlenom.

Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje stana i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 25, to znači da je kupcu u prosjeku bilo potrebno izdvojiti 25 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stana.

Po ovom temeljitom istraživanju od 528 hrvatskih gradova i općina najniži indeks priuštivosti ima Vukovar (pri čemu treba naglasiti da su cijene nekretnina u ovom gradu otišle praktički u bescjenje i nisu u skladu s trendovima u ostatku Hrvatske), dok je najteže kupiti stan u Baškoj Vodi. Konkretnije, Vukovarci trebaju izdvojiti tek oko 2% prosječnog godišnjeg dohotka za jedan kvadrat stana, dok je u Baškoj Vodi za to potrebno čak 38,3%. Dakako, to ne znači da su stanovi sami po sebi najskuplji u Baškoj Vodi, već je riječ o omjeru u odnosu na plaće lokalnog stanovništva.

Sadržaj se nastavlja...

Na listi 20 gradova i općina u kojima su stanovi "najpriuštiviji" kao ni na listi 20 gradova i općina u kojima su najteže priuštivi nema Karlovca, no za naš grad podatak je objavljen na listi priuštivosti u najvećim hrvatskim gradovima.

Po tim podacima Karlovac ima Indeks priuštivosti 11, odnosno za prosječnu cijenu jednog kvadratnog metra stana Karlovčanin s prosječnom plaćom treba dati 11 posto svojih godišnjih primanja. Od većih gradova po toj listi najteže do stana mogu Splićani, a najlakše Siščani.