J.d.o.o. je pogodan za one koji imaju poslovnu
ideju i žele s malim početnim troškovima ulaganja započeti s
poslovanjem. Ono po čemu se j.d.o.o. razlikuje od društva s
ograničenom odgovornošću je već spomenuti najniži iznos
temeljnog kapitala (j.d.o.o – 10 kn, d.o.o. – 20.000 kn).
Ako se uzme uobzir izrada sve potrebne dokumentacije,
točnije troškovi osnivanja, znatno su manji kod
j.d.o.o.-a. Osnivanje
j.d.o.o.-a ujedno je i jednostavnije od
osnivanja drugih društava. Mogu ga osnovati najviše tri
osobe i samo jedna osoba može biti član
uprave (direktor), koji odgovara za poslovanje društva.
Dozvoljeno je da direktor može biti i neka treća osoba, a
ne mora biti osnivač društva. Nije dozvoljeno da j.d.o.o.
ima prokuristu, a kod d.o.o. je to dozvoljeno i uobičajeno.
U j.d.o.o.-u nema ograničenja u broju zaposlenih
djelatnika.Osnovati se može u bilo kojem uredu
javnog bilježnika u Hrvatskoj. Za takva društva
propisani su obrasci za osnivanje kojima se ujedno
rješavaju i pitanja odnosa među partnerima, suosnivačima. U
pogledu broja i vrsta djelatnosti nema nikakve razlike u odnosu
na d.o.o. te i jednostavni d.o.o. može biti registriran za mnogo
djelatnosti istovremeno.
Za otvaranje j.d.o.o. i d.o.o. osnivač ne mora dokazati
svoju stručnost za obavljanje određene djelatnost;
no, to će biti eventualno potrebno kasnije. Ipak uvjeti propisani
unutar određene struke, odnose se i na ovakva poduzeća, ali to do
izražaja dolazi kasnije, a ne prilikom otvaranja. Predmet
poslovanja ili djelatnosti kojima će se baviti društvo određeno
je Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti iz 2007. godine, no po
istoj se upisuje tek manji broj djelatnosti. Naime, protekom
godina je došlo do mnogo izmjena raznih zakona stoga je u
primjeni naziv djelatnosti iz pojedinog zakona, a nije moguće
upisati djelatnosti po nekom starom zakonu. To je u domeni
trgovačkih sudova i postoji određeni popis djelatnosti koji
je napravljen od strane sudskog registra trgovačkih društava, a
koji se ažurira na godišnjoj razini ovisno o količini i
opsegu izmjena pojedinih zakona. Prilikom osnivanja
koristi se taj ažurirani popis. Društvo se
registrira na određenoj adresi, a poslovni prostor će eventualno
društvo steći kasnije, putem nekog pravnog posla: primjerice
zakupa ili kupnje.
Također ono što je bitno znati, jest da u jednom
trenutku j.d.o.o. mora postati d.o.o., društvo s ograničenom
odgovornošću. U trenutku kad j.d.o.o. počne ostvarivati
dobit, jednu četvrtinu je potrebno na kraju financijske
godine izdvojiti u posebne zakonske rezerve. Kad iznos
zakonskih rezervi dosegne vrijednost u iznosu 20.000 kuna,
j.d.o.o. bi trebao postati d.o.o. Za taj prijelaz potrebna je
odluka članovadruštva o povećanju temeljnog kapitala na zakonski
minimum koji je potreban za osnivanje d.o.o. Ta odluka se
donosi onda kad se pređe navedeni iznos od 20.000 kuna.
Promjena iz jednog u drugo je dugotrajan proces pa ako
postoji mogućnost,odmah osnujte d.o.o.
Danas u Hrvatskoj je d. o.o. najzastupljeniji oblik društva
u Hrvatskoj. Po podacima Fine, od 1. siječnja do 30.
rujna 2018. godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je
115 obrta te osnovano 1.724 društava s ograničenom odgovornošću
(d.o.o.) i 3.381 jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
(j.d.o.o.).
Tako jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći
udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, 64,8 posto,
dok je udio društava s ograničenom odgovornošću 33 posto, a obrta
tek 2,2 posto.
KAportal.hr