Od ponedjeljka u karlovačkoj knjižnici vrijedna izložba o prvom slovenskom fotografu Janezu Puharu

U Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića u ponedjeljak u 18
sati bit će otvorena izloba “Janez Puhar – prvi slovenski
fotograf”. Nakon otvaranja uslijedit će prezentacija o Janezu
Puharu u Ilirskoj dvorani, koju će voditi Petra Puhar, ujedno i
autorica izložbe. Program organiziraju karlovačka knjižnica i
Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, a može se
razgledati do 19. svibnja.

Janez Puhar rođen je 26. kolovoza 1814. godine u Kranju. Bio je
svećenik, istraživač, fotograf, umjetnik, pjesnik, intelektualac
i kozmopolit. Prvi je slovenski fotograf koji je 1842. godine –
samo dvije godine nakon proglašenja Daguerrova izuma fotografije
u Parizu – razvio svoj jedinstveni postupak fotografije na
staklu. Slabosti dagerotipije – okrenuta slika, nemogućnost
kopiranja, duže vrijeme osvjetljavanja, skupi sastojci (Daguerre
je koristio posrebrene bakrene ploče) – te njegov istraživački
duh, naveli su ga na drugačiji pristup. Koristio je svoje
raznovrsno prirodoslovno znanje i pristupačne sastojke i uspio s
inovacijom fotografije na staklu, koju je datirao danom 19.
travnja 1842. godine te ju je nazvao hyalotipija ili svjetlopis.
Njemu u čast pojavljuje se također naziv “puharotipija”. U
siječnju 1851. godine izum mu je priznala bečka Akademija
znanosti. Najviše stručno priznanje stekao je u lipnju 1852.
godine: Francuska akademija “Académie nationale agricole
manufacturière et commerciale” Janeza Puhara proglasila je
izumiteljem fotografije na staklu te mu je dodijelila naslov
počasnog člana.

U razdoblju u kojem je konačno dočekao međunarodna priznanja,
Janez Puhar je sudjelovao na trima svjetskim izložbama ljudskih
postignuća: 1851. godine u Londonu, 1853. godine u New Yorku i
1855. godine u Parizu.

Dokumentirano sačuvana ostavština fotografa Janeza Puhara
obuhvaća pet fotografija i jednu kopiju izgubljenog autoportreta
te tri fotoreprodukcije. Tri fotografije i tri reprodukcije
neprocjenjive vrijednosti, koje su do danas, nakon cijelog
stoljeća i pol vrlo dobro očuvane, te kopija autoportreta, danas
su pohranjene u Narodnom muzeju Slovenije, jedna se nalazi u
Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani, a jedna je u privatnoj
zbirci.

KAportal.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest