Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, Gradski muzej
Karlovac pripremio je bogat program, koji počinje večeras u 19
sati otvaranjem izložbe “Foto-safari karlovačkom industrijskom
baštinom”. Foto-safari nastao je suradnjom Gradskog muzeja
Karlovac i udruga KAfotka i KA-MATRIX. Sudionici su bili učenici
Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac, Srednje škole
Duga Resa i fotografi okupljeni oko udruga KAfotka i KA-MATRIX.
Cilj je bio dokumentacija lokaliteta karlovačkog industrijskog
krajolika. Fotografiralo se tijekom tri subote, a najbolje
fotografije su predstavljene na izložbi, koja se može razgledati
sve do 9. lipnja.
U četvrtak, na sam Međunarodni dan muzeja, tijekom cijelog dana
besplatan je ulaz u Gradski muzej Karlovac, Galeriju Vjekoslav
Karas te Stari grad Dubovac. U 9:30 u muzeju je igraonica za
djecu “Dječji vodič Zvjezdan Šesterokrakić”, u 12 će muzej
organizirano posjetiti djeca s predškolskog odjela karlovačke
knjižnice, a u 17 sati u Galeriji Vjekoslav Karas na rasporedu je
likovna radionica za srednjoškolce “Kako vidim i doživljavam
sebe? Tko sam ja?”.
U četvrtak u 19 sati u skladu s ovogodišnjom temom “Muzeji i
sporne povijesti – govoriti o neizrecivom u muzejima” održat će
se predavanje “Većeslav Holjevac u historiografiji i povijesnom
pamćenju” povodom 100. godišnjice njegova rođenja. Predavanje će
održati dr. sc. Josip Mihaljević, znanstveni suradnik s Hrvatskog
instituta za povijest u maloj dvorani u prizemlju Gradskog muzeja
Karlovac.
Napokon, u petak u 19 sati na Starom gradu Dubovcu bit će
promovirana publikacija uz izložbu “Majstor od
Zadobarja”. Zidne slike u Zadobarju su među najkasnijim
primjerima gotičke umjetnosti koja u ruralnim područjima seže
duboko u 16. stoljeće, dok su suvremene feudalne elite i urbane
zajednice već usvojile renesansnu umjetnost i kulturu. One su
izdanak regionalne prakse koja se u 15. i 16. stoljeću širila iz
Hrvatskog primorja prema unutrašnjosti na sjever i istok,
uglavnom usporedno širenju posjeda plemićke obitelji Frankopan,
poznatih pokrovitelja umjetnosti i književnosti. U tom pogledu je
ovaj slikarski stil također usporedan širenju glagoljaške
pismenosti i književnosti.
Povijesnoumjetničku i teološku interpretaciju ovih slika u
zasebnim su poglavljima ispisali dr. sc. Rosana Ratkovčić i dr.
sc. Vlado Mikšić.
KAportal.hr