Okruživanje Zvijezde izgradnjom najveći je problem karlovačkog urbanizma. Taj problem nije riješen novim GUP-om grada Karlovca
U Karlovcu je u ožujku bio raspisan natječaj za dva viša savjetnika za prostorno planiranje. Savjetnici su trebali biti izabrani ako polože ispit iz propisa i nekoliko upravnih područja. Na ispitu neće smjeti imati bilješke, literaturu, razgovarati, izlaziti itd. U međuvremenu je natječaj djelomično poništen jer je broj smanjen na jednog izvršitelje, a onda i u potpunosti poništen i čeka se raspisivanje novog.
Prije više od pedeset godina je Karlovčanin Nedžad Limić diplomirao na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, otišao u Ameriku, vratio se i postao profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Održavao je ispite tako da je u jutro studentima dao zadatak i vratio se poslije podne. Studenti su mogli imati svu literaturu, mogli su raspravljati, izlaziti i vraćati se. Poslije podne je u razgovoru ustanovio kako su rješili problem. Njegov pristup je tada jako pomogao nekim mlađim nastavnicima da se oslobode i zauvijek odbace uobičajene metode ispitivanja i da prihvate Pestalozzijevo načelo da treba ispitivati što učenik zna a ne tražiti što ne zna.
U slučaju karlovačkih urbanista to znači: ako ispitujete znaju li propise napamet, nikad ne ćete doznati hoće li prepoznati i kako će riješavati urbanističke probleme. Jer za riješavanje tih problema je potrebno ono što je Josip Vaništa, profesor na Arhitektonskom fakultetu, zvao – visoko razvijena likovna inteligencija. A to nema veze s učenjem propisa napamet.
Razlika između naštrebanog znanja, koje se može testirati na ispitu i riješavanja problema, se vidi u Karlovcu. U Konzervatorskom zavodu za zaštitu kulturne baštine je ravateljica znala sve ali nije ništa od toga razumjela. U jednom trenutku je slavni ministar kulture Božo Biškupić, smijenio ravnateljicu i postavio drugu, pravnicu, koja kao ni prva ništa nije razumjela ali uz to ništa nije ni znala o spomenicima, kulturi i stilovima. Rezultat, nakon četvrt stoljeća, bio je da Karlovac nema definiran ni zaštićen kulturni krajolik, da ima prostor oko Zvijezde u koji se širi bezlična izgradnja, nema zaštićen prostor Orlice a najvredniji dio renesansne arhitekture – šanac – je devastiran vojarnom koja je pretvorena u studentski dom itd. Pokazalo se da bez razumijevanja – i neznanje i znanje – daju jednake rezultate.
Da se sada situacija iz Konzervatorskog zavoda ne preslika na urbanizam, potrebno je ispitati kako budući savjetnici gledaju na najvažnje probleme prostornog razvoja Karlovca. To se lako može doznati ako se s njima povede razgovor o pitanjima kakva se nalaze u Anketi koju je udruga ZIK u suradnji s DAGGKom počela provoditi među članovima. Uz to trebalo bi kandidate pitati da izlože svoja polazišta za koncepciju prostornog razvoja, poznaju li nekog tko se bavi urbanom ekonomijom i s kime bi htjeli surađivati.
Smatramo da je važno da raspisivač natječaja napravi ispit u kojem će vidjeti što kandidati misle o urbanizmu i izlože način na koji bi htjeli riješavati probleme. Ispit u kojemu su zabranjene bilješke je jako zastario i bio bi danas sramota za Karlovac. Osim toga, iz detaljnog opisa kako će kandidati biti ispitivani, na čak pet stranica, ne vidi se tko će ih ispitivati, jesu li u ispitivanje uključeni arhitekti, urbani ekonomisti i sociolozi, inženjeri koji projektiraju infrastrukturu i rješavaju tehničke probleme gradova, hoće li detaljno razrađeno ispitivanje gledati publika i postavljati pitanja.
Anketu koju udruga ZIK u suradnji s DAGGK-om provodi među članovima prenosimo u skraćenom obliku :
1. IMA LI KARLOVAC KULTURNI KRAJOLIK KOJI TREBA ZAŠTITITI I ČIJI RAZVOJ TREBA PLANIRATI ?
Pitanje se odnosi na jedinstveni primjer kulturnog krajolika – spoj spomenika kulture i prirode – na zelenu zonu koja obuhvaća Zvijezdu, šančeve, promenade, prostor uz Koranu do Vodostaja i ostataka izgradnje grada Orlice.
2. TREBA LI KARLOVAC IMATI KONCEPCIJU PROSTORNOG RAZVOJA S USKLAĐENIM PLANOVIMA I RAZRAĐENOM URBANOM EKONOMIJOM ?
Ovo pitanje se odnosi na odluke treba li se zona za sport i rekreaciju nalaziti u Luščiću ili uz Koranu, treba li kulturni krajolik postati industrijska zona, treba li brza pruga prolaziti kroz grad, na okruživanje Zvijezde izgradnjom, širenje štapićastog urbanizma u Luščić i prema centru grada, na sadržaje i arhitekturu u Zvijezdi, izgradnju uz obale rijeka, treba li zaštititi zonu Orlice itd. Ukratko, radi se o usklađivanju planova – prostornih, urbanističkih, gospodarskih, tehničkih i drugih.
3. TREBA LI SPRIJEČITI DA KROZ SREDIŠTE GRADA I KOLODVORE PROLAZI TERETNI PROMET BRZINAMA DO 120 KM/H ?
Prema sadašnjim planovima tranzitni promet, s dugačkim teretnim vlakovima koji se kreću velikim brzinama, koji obilaze druge gradove, u Karlovcu bi prolazio kroz dva kolodvora i kroz sredinu grada.
4. TREBA LI ISPRAVITI SADAŠNJI URBANISTIČKI PLAN ZA LUŠČIĆ I PROSTOR S NEBODERIMA ZAMIJENITI GRADSKIM BLOKOVIMA?
U Luščić se, po sadašnjem planu, širi štapićasti urbanizam novog dijela Karlovca s nejasno artikuliranim prostorima među zgradama a održavanje i uzgajanje zelenila nema ni ekonomski plan ni projektirane kapacitete.
5. TREBA LI MAGAŠEVU LINIJU UNIJETI U URBANISTIČKE PLANOVE I BUDUĆE PROJEKTE I TIME ZAUSTAVITI OKRUŽIVANJE ZVIJEZDE NOVOM PERIFERIJOM?
Okruživanje Zvijezde izgradnjom najveći je problem karlovačkog urbanizma. Taj problem nije riješen novim GUP-om grada Karlovca. Prema zamisli arhitekta Magaša problem se može riješiti tako da se istočno od Zvijezde povuče jasna granica između zelene zone i izgrađenih površina.
6. TREBA LI SPRIJEČITI RUŠENJE AUTOBUSNOG KOLODVORA?
Rušenjem autobusnog kolodvora Karlovac bi izgubio svoj kvalitetni primjer brutalističke arhitekture arhitekta Milana Bijelića kojemu, povodom sto godišnjice rođenja, DAGGK priprema izložbu projekata.
7. TREBAJU LI AUTORI PLANOVA PRIJE PLANIRANJA ODRŽAVATI KONZULTACIJE I JAVNE RASPRAVE S ARHITEKTIMA I GRAĐANIMA?
Ovo pitanje odnosi se na metodu i postupak donošenja prostornih i urbanističkih planova i na potrebu da autori planova prije planiranja razgovaraju s arhitektima i građanima.
8. TREBA LI U KARLOVCU PONOVNO OSNOVATI POVJERENSTVO ZA ARHITEKTURU?
Za stvaranje kvalitetne arhitekture i za zaštitu od oštećivanja okoliša građenjem razvijene sredine imaju gradske arhitekte koji djeluju kao kolegijalni savjetnici, pregledavaju projekte, daju sugestije i savjete, upozoravaju i kada je potrebno sprečavaju promašaje ili loša rješenja. U iznimnim slučajevima mogu odredbe urbanističkih planova promijeniti i prilagoditi projektima. Gradski arhitekti ujedno štite arhitekte od pritisaka koji bi doveli do oštećenja prostora. Tu funkciju imalo je povjerenstvo koje je prije oko 70 godina djelovalo u Karlovcu. Danas to ima grad Poreč.
9. SMATRATE LI DA BI U SVAKI URBANISTIČKI PLAN TREBAO IMATI PREGLED OŠTEĆENJA GRAĐENJEM S PRIJEDLOZIMA SANIRANJA?
Pitanje se odnosi na pregled oštećenja okoliša građenjem i treba li evidentiranje oštećenja građenjem postati dio svakog urbanističkog plana i ujedno metoda u urbanističkoj praksi, nužna za planiranje sanacija. Arhitekti u urbanističkim planovima redovito izostavljaju zagađenja okoliša koja su rezultat promašaja i loše prakse u arhitekturi.
10. TREBA LI REKONSTRUIRATI BEDEME ORLICE PREMA NEDAVNO PRONAĐENIM ORIGINALNIM NACRTIMA I TAKO POKAZATI DA KARLOVAC IMA DVIJE UTVRDE KOJE SU JEDINSTVENI PRIMJERI U POVIJESTI URBANIZMA?
Ovdje se radi o planu i započetoj izgradnji baroknog grada Orlice kod Vodostaja. Planirani bedemi Orlice malo odstupaju od nasipa za obranu od poplava i mogli bi uz male korekcije biti izvedeni tako da Karlovac dobije još jedan jedinstveni i važni primjer povijesne arhitekture.
11. TREBA LI NA TRGU BANA JELAČIĆA ZADRŽATI STABLA?
Može li Trg u Zvijezdi biti prostor za privlačenje, boravak i zadržavanje posjetitelja? Što se treba nalaziti i kako bi trebale izgledati stranice trga ? Mjesta u sjeni stabala otvaraju niz pitanja za budućnost i usporedbe s mnogim trgovima u Europi – o sadržajima uz stranice trga, trijemovima, revitalizaciji, ekonomskom planu, koncepciji prostornog razvoja itd.
Morsan ima i otvoreno pismo za gradonačelnika Damira Mandića…
Gospodinu Damiru Mandiću, gradonačelniku grada Karlovca
Ovo otvoreno pismo Vam šaljem jer mislim da Vas trebam upozoriti na probleme u urbanizmu i opasnosti od šteta koje se mogu dogoditi u razvoju grada. Mislim da Vam se trebam obratiti i direktno i javno i obavjestiti Vas o stvarima o kojima sam pisao i govorio na javnim skupovima.
Uz pismo Vam šaljem i članak o izboru savjetnika za urbanizam. U njemu je anketa koju udruge ZIK i DAGGK provode među članovima. Anketa je u drugoj fazi namijenjena i građanima. Pitanja iz ankete mogla su poslužiti za testiranje savjetnika a kasnije i za pokretanje javnih rasprava.
Iz raspisa natječaja za savjetnike vidi se da je raspisan za arhitekte, na ispitu se tražilo znanje pravnika a zapravo su se tražile osobe koje će biti odgovorne – a u slučaju promašaja krive – za projekte.
Temeljni problem za razvoj svakog grada je izbor kvalitetnih projekata. Izbor projekata je ozbiljan, odgovoran i dugotrajan posao. Pametni gradovi to rješavaju na različite načine. Osnivaju vjeća i savjete, zovu u pomoć najbolje arhitekte, naručuju studije i projekte, organiziraju rasprave, kada vide da je potrebno ponavljaju postupke, preispituju rezultate natječaja, traže neovisna mišljenja i tako se štite od pogrešaka i loših urbanističkih planova. Pozivni natječaji i natječaji su zadnja linija obrane od nametanja loših projekata. Pokazalo se da ta linija popušta jer natječaji u večini slučajeva daju loše rezultate.
U slučaju Karlovca, činjenica je da danas u urbanističkim planovima nigdje nema najboljih ideja koje su nastale nakon što je grad izašao iz Zvijezde ( Magaševa linija i rješenje Luke Krmpotića i Ines Mravunac za Luščić ).
Stanje u urbanizmu se vidi ako Karlovac usporedimo s Palmanovom. Zamislite da su u Palmanovi živjeli karlovčani. Palmanova ne bi imala bedeme, ne bi imala gradska vrata, šančevi bi bili zatrpani, u njima bi bile zgrade, oko grada bi se gradilo i tko zna što bi napravili na srušenim bedemima, u gradu, na srednjem trgu i drugim mjestima.
Sve to su izveli karlovčani u Karlovcu. Sve to, osim rijetkih izuzetaka, prati izbor destruktivnih projekata. Primjer je srušena sinagoga ( jedna od najljepših u Hrvatskoj ). Na njenom mjestu sagrađen je jedan od najružnijih nebodera. Ista takva situacija trebala bi se u Karlovcu ponovno dogoditi ako se mjesto autobusnog kolodvora izgradi serija jednakih kuća – kutija, kakve se šire i stvarju monotoniju i kaos u novim dijelovima gradova. Vrsta arhitekture u oba slučaja je ista. Samo bi nove kutije bile polegnute i bilo bi ih pet. Ovi primjeri su jednaki i po tome da se uništava arhitektura da bi netko nešto zaradio. U Palmanovi i oko Palmanove su mogli graditi nebodere pa bi zaradli. Govorilo se da je Slavko Goldstein svojevremeno pristao na rušenje sinagoge. Tko će potpisati rušenje autobusnog kolodvora ?
Bila bi velika šteta da pozitivna energija, koja u Karlovcu postoji u posljednje vrijeme, završi u neuspjesima zbog loše izabranih projekata i loše žiriranih natječaja.
S poštovanjem, Boris Morsan