Zašto država ne vjeruje ovlaštenim inženjerima (arhitekti i građevinski inženjeri) koji su zapravo ljudi s posebnim ovlastima u RH i mogli su biti od države posebno ovlašteni voditi ovakve obnove nakon izvanrednih događaja kao što je potres?
Ne ulazeći u političke razloge i sposobnosti odgovornih u RH,
može se zaključiti samo jedno, – nakon skoro dvije godine od
potresa u Zagrebu (22.03.2020.) i godine dana od potresa na
Baniji/Banovini (29.12.2020.), učinak obnove u bitnom je
razočaravajući, jer radovi nisu krenuli očekivanom dinamikom i
intenzitetom, a uzrok tome je što nije pronađen efikasni model
obnove nakon potresa.
Sve se do sada svodilo na beskonačno udovoljavanje formi,
propisima, zakonima, donošenju i izmjeni posebnih zakona,
osnivanju Fonda za obnovu.
Sada bi se netko mogao sa pravom i zapitati, kome još i treba
obnovu za dimnjake, krov ili zabatne zidove nakon toliko vremena,
osim nesretnicima koji su izgubili krov nad glavom a takvih je u
1.567 zgrada jer je za isto toliki broj objekata zatraženo
uklanjanje, što znači da ih je potrebno toliko ponovno i
izgraditi.
Osim ljudi kojima se moraju ponovno izgraditi objekti, postoji
još 6.285 zahtjeva za obnovu zgrada značajnije oštećenih u
potresu. Dakle, ukupno je jače oštećenih i uništenih objekata od
potresa 7.852
Sva ostala oštećenja do brojke 52.030 koliko je podneseno
prijava, odnosno preostalih 44.178 objekata doživjelo je manja
oštećenja koja su vjerojatno već sanirana u bitnome po vlasnicima
objekata jer nije vjerojatno za očekivati da će vlasnici čekati
ikoga dok im imovina propada od kiše, snijega i smrzavice.
Zašto država ne vjeruje ovlaštenim inženjerima (arhitekti i
građevinski inženjeri) koji su zapravo ljudi s posebnim ovlastima
u RH i mogli su biti od države posebno ovlašteni voditi
ovakve obnove nakon izvanrednih događaja kao što je potres.
Ovlaštenih inženjera građevinarstva trenutno je evidentirano u
komori 4.608 a arhitekata 2.748 , dakle Republika Hrvatska
trenutno raspolaže sa 7.356 izuzetno stručnih ljudi za samostalno
vođenje kompletne obnove zgrada uništenih i jače oštećenih u
potresu.
Kada bi država angažirala te stručne ljude, ispada da bi svakom
ovlašteniku pripalo manje od dva objekta za koje bi trebali prema
uputstvu države organizirati izradu projekta sa troškovnikom,
provesti javnu nabavu, nadzirati gradnju i predati državi
izvješće o završenoj obnovi, sve transparentno kako bi se moglo
naknadno kontrolirati što je, koliko i na koji način ugrađeno,
ali i kako su se trošila javna sredstva.
Rezultat bi bio da bi cjelokupna obnova, odnosno njen najbitniji
dio bio završen u roku manjem od dvije godine, a ne za deset
godina kako se konstantno i na “alibi” način komunicira kroz
medije.
Poznato je i očito da su najuspješniji modeli u prirodi, ali i
tehnologiji oni modeli gdje je jedan proces podijeljen na puno
malih i specijaliziranih procesa, često na mikro i nano razini.,
zašto ne bi onda bili uspješni i procesi kada bi se veliki posao
države oko obnove od potresa dodijelio onima koji to znaju i
svakodnevno rade a ima ih i više nego dovoljno?
Ministre Horvat, zašto ne vjerujete ovlaštenim inženjerima i
arhitektima ?
IZVORI:
https://potresinfo.gov.hr/aktivnosti-obnove-na-banovini/501
https://www.hkig.hr/Imenici-i-upisnici/Imenici/Imenik-ovlastenih-inzenjera-gradevinarstva/za-poslove-projektiranja-i-nadzora/
https://www.arhitekti-hka.hr/hr/imenik/?poc=A
https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Potres/Izvjesce-obrasci-26.11.2021.pdf