- U znak zahvalnosti sam dao tetovirati Krstin lik na svoju kožu, uz još dvije stotine drugih poznatih osoba iz javnosti i povijesti, rekao je Jurković
U restoranu “Kristal” u Karlovcu sinoć je, na samu desetu godišnjicu smrti hrvatskog filmskog redatelja Krste Papića u organizaciji naturščika Ljubomira Jurkovića – Dede održana večer s projekcijom filma “Infekcija” velikom filmašu u čast.U prikazanom filmu Jurković igra ulogu čovjeka koščatog lica i to mu je prva od 15 filmskih uloga. Tomo Škec, vlasnik agencije Prva klapa, je prepričao da je Dedu upoznao na cesti kada je s Papićem snimao taj film. Redatelj je tražio čovjeka koščatog lica, a Škec mu je odgovorio da poznaje takvoga. Kada je Papić upoznao Jurkovića, rekao je da je baš ono što je tražio.
– Odigrao sam svoju rolu bez puno komplikacija. Nakon završetka filma sam pozvao filmsku ekipu u Karlovac na druženje. Tom prilikom me Vinko Brešan poziva da sudjelujem u njegovom filmu ‘Svjedoci’, koji se snimao u Karlovcu. Nakon toga igram ulogu policajca u filmu Arsena Antona Ostojića ‘Ta divna splitska noć’. U međuvremenu gospodin Papić dobiva nagradu Grand Prix America. Ponosan na taj uspjeh, pozivam filmsku ekipu opet u Karlovac da proslavimo. Tome je bio nazočan i gospodin Josip Boljkovac, nekadašnji gradonačelnik Karlovca i prvi ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, kao i njegov stari poznanik Želimir Sablić, direktor filma, koji je igrao za Nogometni klub Karlovac kojemu je Boljkovac tada bio predsjednik. U filmu ‘Živi i mrtvi’ Kristijana Milića dobivam ulogu ustaše, a očito sam ostavio upečatljiv dojam jer britanski list The Independent u studenom 2010. objavljuje moj lik iz tog filma na naslovnoj stranici ilustrirajući priču o čuvaru nacističkog logora Samuelu Kunzu, odgovornom za smrt 430.000 Židova. To sam doživio kao napad na sebe, Karlovac i Hrvatsku, rekao je Jurković.
Prikazan je i kratkometražni dokumentarni film Zdenka Barjakovića o Papićevim boravcima u Karlovcu kada je, između ostaloga, Jurkovića usporedio s Marlonom Brandom. “Brando mrmlja nešto i to ispada perfektno na filmu. Tako je i s Ljubom – kako god ga snimite, djeluje”, rekao je svojevremeno Papić, a Jurković je dodao i Papićevu ocjenu da bi ovaj Karlovčanin bio najtraženiji epizodist kada bi radio u Hollywoodu.
Jurković je nastavio i da se njegova suradnja s Papićem odvila i na posljednjem filmu ovog velikog hrvatskog autora “Cvjetni trg”.
– U znak zahvalnosti sam dao tetovirati Krstin lik na svoju kožu, uz još dvije stotine drugih poznatih osoba iz javnosti i povijesti, rekao je Jurković koji je fotografiju te tetovaže u Kristalu uručio filmskom redatelju Ostojiću i glumcu Slavenu Knezoviću.
Potonji je kazao da je Papić obilježio hrvatsku filmsku umjetnost.
– S pokojnim Krstom sam radio na njegovom posljednjem filmu. Iznenadilo me što je bio u poznim godinama, a radio kao najnoviji švicarski sat. Volio bih i sam doživjeti toliku starost baveći se poslom kojega volim. S Dedom sam se upoznao na snimanju filma ‘Živi i mrtvi’. Nadam se da ćemo raditi još filmova. Upravo je u montaži film ‘Božji gnjev’ u kojoj i Deda igra. Riječ je o filmu o Domovinskom ratu – dižemo ljestvicu visoko, poručio je Knezović.
Ostojić je naveo da je Deda bio prisutan na prvom danu snimanja njegova prvog igranog filma, te da je za njega bio vrlo značajan.
Ispričao je da je Papić čekao na aerodromu let koji je kasnio s Orsonom Wellesom, koji je glumio u njegovom filmu “Tajna Nikole Tesle”, i da je kultni američki redatelj i glumac tada Papiću ispričao čitavu svoju životnu priču. “Krsto je bio jako ponosan da je mogao održati takav neopterećen razgovor s njime. Njegov ‘Izbavitelj’ je naš najbolji horor. ‘Život sa stricem’, ‘Lisice’ i ‘Tajna Nikole Tesle’ su veliki filmovi. Volio bih sjesti s Krstom i pričati kao što je on pričao s Wellesom, pa da čujem od njega sve što bi mi kao iskusni redatelj mogao reći. To nije moguće, ali zato ga se sjećamo i proslavljamo njegovo djelo”, rekao je Ostojić, na što je Jurković otkrio da je na Papićevu zamolbu tetovirao na sebi Wellesov lik.
Velečasni Dražen Karačić, dekan Karlovačkog dekanata, je ustvrdio da je “veličina čovjeka u tome što zna u drugome prepoznati biser, izvući ga i drugome dati do znanja da vrijedi”.
– Pokojni Krsto, kojega se prisjećamo, je ‘kriv’ što je vidio u Dedi talent za glumu. U tome se Deda itekako pronašao i pokazao da u sebi nosi puno toga lijepoga i kvalitetnoga. Lijepo je kada se ljudi znaju zahvaliti i ne zaboraviti, poručio je Karačić, a istraživač Mladen Kuka je rekao da mu je čast družiti se s Dedom, da je on ikona Karlovca i zahvalio mu za promociju grada kroz filmove.
Jurković je izrazio razočarenje što mu za ovaj program nije ustupljeno Gradsko kazalište “Zorin dom”, za što odgovornim drži gradonačelnika Damira Mandića.
– To je opravdavao tvrdnjom da sam fizička osoba. Više sam napravio za promociju Karlovca nego on i cijela njegova svita, od direktorice kazališta koja ne odlučuje o ničemu do nadležne pročelnice, koja možda nije loša osoba, no dva tjedna me nitko od njih nije htio primiti. Karlovac treba voljeti srcem i dušom. Gradonačelnik nije došao demokratskim putem nego ga je doveo na to mjesto Damir Jelić, pa kad je njemu okrenuo leđa, kako neće meni? Rekao sam mu da slap treba popraviti koji je puknuo, da treba uđi među ljude, da na Dubovcu kod groblja nije osvijetljeno… Imao sam namjeru pozvati sve naše Karlovčane i Karlovčanke da pogledaju film. Ovo je najgori gradonačelnik do sada, požalio se Jurković dodavši da se ovo ne bi dogodilo da je ravnatelj Srećko Šestan.
Deda je najavio dolazak globalnog komunizma “u kojemu će država uzeti sve privatno, a ponudit će novac uz kojega ćemo morati primiti cjepivo u kojemu će biti nano-čip koji će ići izravno u mozak i taj čip će biti povezan s računalom”.