Čest je slučaj i da građani pronađu napuštenu ili čak ozlijeđenu ili bolesnu životinju pa zovu medije i udruge ili Grad, te ne znaju kako postupati
Grad Karlovac i ove godine nastavlja s mjerom sufinanciranja troškova kastracije i sterilizacije vlasničkih pasa i mačaka, to je kontinuirana mjera kontinuirana u cilju kontrole razmnoažavanja i smanjenja pasa i mačaka u vlasništvu. Tako se subvencira sterilizacija ženke psa sa 70 eura, kastracija mužjaka sa 65, te sterilizacija mačke sa 25 i kastracija mužjaka s 20 eura.
Vlasnik ima pravo na sufinanciranje za jednog psa i mačku u 4 četiri veterinarske ambulane ili stanice u Karlovcu, a to su Anima, Pet plus, te veterinarske stanice Banija i Karlovac.
Interes za mjeru
Program je itekako dobro prihvaćen od građana, pa je već u ovoj godini pristiglo 126 zahtjeva u visini četiri tisuće eura. Proračunom je predviđeno pet tisuća, no to će se rebalansom povećati, što je potvrdila i zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić.
– Važno je da građani imaju sve potrebne informacije o programima koje provodimo. Svjetski je Dan kastracije pasa i mačaka, pa evo da damo dodatno i svoj doprinos, kazala je Fočić.
Kako je navela, prošle godine prvi puta primijenjena ova mjera i bilo je 86 zahtjeva do kraja godine, a već sad ih ima 126 što pokazuje ogroman interes i da je mjera uspjela.
– Ovime se potiče smanjivanje napuštenih životinja i u našem Skloništu, rekla je zamjenica i pohvalila rad Skloništa i udruga čiji volonteri svoje slobodno vrijeme daju zbog neodogovornih vlasnika.
Odluka koja se – ne provodi!?
– Svatko tko želi psa ili mačku neka udomi životinju a ne da je kupuje. Kod udomljavanja treba dobro razmisliti, životinje nisu igračke i povremena zabava, to su živa bića koja daju bezgraničnu ljubav i to im treba vratiti, ali i biti odgovoran prema drugim građanima koji nemaju kućne ljubimce, kazala je zamjenica gradonačelnika te pozvala Karlovčane da kastriraju svoje životinje.
Zanimljivo da iako postoji gradska odluka o obveznoj kastraciji i sterilizaciji vlasničkih pasa i mačaka da se ona uopće ne provodi pa niti ne kontrolira. O tome je KAportal već prije pisao, i tada je sam formalno postojala, a sad definitivno ispada da je ova, možda i nadobudno donešena odluka ostala “mrtvo slovo na papiru”.
Fočić je na naš upit rekla da ju je gotovo nemoguće provoditi jer nitko nema ovlasti ulaziti u tuđe privatne prostore, jedino da se postupa po prijavama a takvih nije bilo. Provodi se, dodala je, međutim odluka o komunalnom redu koja propisuje broj životinja koje netko može držati u domaćinstvu.
Problem neodgovorni vlasnici
Sklonište za pse u Utinji vodi privatna tvrtka koja je koncesionar, dok je Krešimir Lemić koji ga vodi rekao da ima odličnu suradnju s Gradom Karlovcem koji oduvijek prepoznaje problematiku napuštenih životinja i s brigom pristupa o tome.
– Nažalost broj napuštenih životinja je velik, brojno stanje u skloništima u cijeloj Hrvatskoj je takav, puno ih ima i po udrugama koje se također bave zbrinjavanjem i privremenim smještajem, rekao je Lemić te pohvalio komunikaciju i suradnju s udrugama Najbolji prijatelj, Micka i Vitalis.
– Prvi problem je neodgovorno držanje i ponašanje vlasnika životinja, mislim na nekastraciju i nesterilizaciju životinja. Na svijet donose neželjeno potomstvo, to neodgovornim osobama predstavlja problem pa ih ostavljaju po svuda dok ih netko ne nađe i ne zbrine. Pozvao bih vlasnike da obave to da se smanji neželjeno potomstvo i da se jave za mjeru, mislim naročito za stanovnike ruralnih područja gdje su najveći problemi što znam iz prakse, rekao je Lemić.
Sklonište u Utinji
Rekao je da kastracija i sterilizacija imaju puno dobrih strana, osim što neće imati problema o neželjenom potomstvu, životinje su privrženije, mirnije, spriječit će se određeni zdravstveni problemi i neće bježati od kuće kad se tjeraju. Smanjuje se i mogućnost da nastradaju u prometu i ozlijede se ili poginu.
– Naglasio bih i važnost mikročipiranja pasa koje je i zakonska mjera. Time se smanjuje mogućnost da bude napuštena. Ako pas pobjegne a netko ga pronađe, može se samo očitati čip i vratiti vlasniku životinja u što kraćem vremenu, rekao je Lemić.
Kad životinja dođe u Sklonište, obavezno se mikročipira, tretira protiv nametnika, kastrira ili sterilizira ako je spolno zrela. Ako se pas udomi kao štene a nije kastriran u trenutku udomljavanja, na temelju ugovora udomitelj ima pravo na besplatnu kastraciju/sterlizaciju u ovlaštenoj stanici.
Koga nazvati?
Lemić je dao i podatak da su u zadnje dvije godine u samom Skloništu sterlizirane 242 ženke i 173 mužjaka pasa, te 189 mačaka oba spola.
Čest je slučaj i da građani pronađu napuštenu ili čak ozlijeđenu ili bolesnu životinju pa zovu medije i udruge ili Grad, te ne znaju kako postupati. Lemić je rekao da u tom slučaju treba nazvati Sklonište jer se mora zabilježiti. Nalaznik također može odvesti životinju kod veterinara u VS Dubovac, ali opet Sklonište mora biti obaviješteno. U slučaju vlasničkog psa, troškove liječenja ili terapije snosi vlasnik.