U Zelenilu su pobrojali podosta toga što je svakako dobro znati, a nadamo se da će one karlovačke "vrtlare" u fušu ipak natjerati da se suzdrže od hobija na javnim zelenim površinama
Karlovačka gradska tvrtka Zelenilo zadužena je za održavanje gradskih parkova, njezini djelatnici neprestano su na terenu i brinu se za zelene površine, stabla, grmlje i cvjetnjake no ima i onih građana koji misle da bi im trebalo – pripomoći u tome.
Više nam je čitatelja u zadnje vrijeme skrenulo pažnju kako su neki građani viđeni kako samoinicijativno šišaju živicu, obrezuju mladice, pa čak i sade stabla i ostale biljke, pa u Zelenilu upozoravaju da to nikako ne bi smjeli raditi.
Dobre namjere, ali…
– U posljednje vrijeme u Karlovcu sve češće svjedočimo dobrim namjerama građana koji, vođeni ljubavlju prema prirodi i željom da uljepšaju svoje okruženje, samoinicijativno sade stabla, grmlje i cvijeće na javnim zelenim površinama. Iako ta gesta proizlazi iz plemenite ideje, ona često donosi više štete nego koristi za grad, za okoliš i za same građane, kažu u Zelenilu na odgovoru na upit KAportala.
Navode da sadnja stabala, cvjetnjaka i drugih biljnih vrsta bez suglasnosti nadležnih službi, bez stručnog plana i hortikulturnih smjernica otežava kvalitetno održavanje javnih zelenih površina te može imati ozbiljne posljedice.
Naime, biljke posađene na neodgovarajućem mjestu (preblizu objekata, infrastrukture nadzemne i podzemne) ili vrste koje nisu prilagođene našem podneblju često postaju opasne po sigurnost ljudi i imovine.
– Osim sigurnosnih rizika, takva stabla često su i biološki problematična. Biljke koje nisu uzgojene u kontroliranim uvjetima, bez provjerene genetske kvalitete, često rastu nepravilno, sklone su obolijevanju i truljenju, upozorili su zamjenik direktora Zelenila Juraj Petravić i voditeljica tehničkog sektora Gordana Purgar.
Pobrojali su podosta toga što je svakako dobro znati, a nadamo se da će one karlovačke “vrtlare” u fušu ipak natjerati da se suzdrže od hobija na javnim zelenim površinama.
Genetski materijal
– Svaka biljka nosi svoj genetski materijal, odnosno nasljedne osobine koje određuju njen rast, otpornost na bolesti, prilagođenost tlu i klimi te dugovječnost. Kada se sadi bilje nepoznatog podrijetla, primjerice sadnice kupljene putem interneta, donesene iz drugih područja ili uzgojene bez stručnog nadzora u naš okoliš unosi se neprovjeren genetski materijal.
Takve biljke mogu biti genetski nestabilne, slabije prilagođene lokalnim uvjetima, osjetljive na hladnoću, sušu ili bolesti koje su u našem području prisutne. Time se smanjuje njihova otpornost i dugoročna sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama.
Zbog toga se kod stručne sadnje stabala koristi certificirani sadni materijal poznatog podrijetla i genetske čistoće, proizveden u registriranim rasadnicima. Takav materijal jamči zdravlje, otpornost i dugovječnost biljaka te osigurava da zasađene vrste budu u skladu s prirodnim i estetskim karakterom našeg grada, upozoravaju iz Zelenila
Invazivne vrste
Još veći problem predstavljaju strane i invazivne vrste biljke koje prirodno ne potječu s našeg područja, ali se lako šire i potiskuju domaće, zavičajne vrste. Primjeri takvih biljaka su pajasen (Ailanthus altissima), amorfa (Amorpha fruticosa) i japanski dvornik (Fallopia japonica).
Te vrste rastu brzo, otporne su na bolesti i klimatske promjene, ali upravo zbog toga stvaraju neravnotežu u ekosustavu: oduzimaju prostor i svjetlost domaćim biljkama, mijenjaju sastav tla, a ponekad donose i nove štetne kukce ili bolesti. Njihovo unošenje, sadnja i širenje zabranjeni su Zakonom o sprječavanju unosa i širenja stranih i invazivnih vrsta.
Narušava i vizualnu ljepotu grada
Osim ekoloških i sigurnosnih posljedica, samoinicijativna sadnja narušava i vizualnu ljepotu grada. Svaka urbana zelena površina u Karlovcu park, drvored, travnjak ili cvjetnjak ima svoj hortikulturni plan.
On nije samo pitanje estetike, već i ekologije: određuje koje se vrste sade, u kojem rasporedu, na kojoj udaljenosti i u kojem odnosu prema prometnicama, zgradama i pješačkim zonama. Kada svatko sadi po vlastitom nahođenju, gubi se sklad, boje i oblici ne prate godišnja doba, a zelene površine prestaju biti funkcionalne. Ponekad sami građani u dobroj namjeri, ali nestručno sijeću, režu te pile grane i ostale dijelove stabala. Takvi zahvati gotovo uvijek uzrokuju štetne posljedice za to stablo, oštečujući ga, omogućuju ulazak patogenih organizama uzrokovajući infekcije i bolesti. Naravno uz značajno narušavanje estetike vizure grada.
Hortikultura (znanost o uzgoju i oblikovanju bilja u ukrasne i korisne svrhe) zahtijeva znanje o tlu, svjetlosti, vlazi, vrsti korijena, rastu krošnje i dugoročnoj održivosti. Bez toga i najbolja namjera može se pretvoriti u problem koji ugrožava sigurnost, prirodu i izgled našeg grada.
Stručni pristup
Zato molimo sve građane Karlovca, ljubitelje prirode, zelenila i ljepote da ne sade stabla, grmlje ili cvjetne vrste samoinicijativno na javnim površinama. Umjesto toga, obratite se nadležnim gradskim službama, komunalnim poduzećima ili gradskim stručnjacima za hortikulturu.
Zajedničkim planiranjem i stručnim pristupom možemo očuvati vizualni identitet Karlovca, njegovu biološku raznolikost i sigurnost svih građana.
Karlovac je grad parkova, zelenila i rijeka, grad koji diše prirodom. Sačuvajmo tu ljepotu zajedno, stručno i s ljubavlju. Jer prava ljubav prema gradu i prirodi pokazuje se ne samo sadnjom, nego i brigom, znanjem i poštivanjem pravila koja čuvaju naš Karlovac, kažu još u Zelenilu.
