Rezultat procesa bio je prostorni plan koji je odobrilo Gradsko vijeće i koji kao prvi u Hrvatskoj, a vjerojatno i među prvima u Europi, postavlja put prema održivosti i otpornosti jedne četvrti na klimatske promjene

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) bila je jedan od partnera u Interreg Europe projektu LC DISTRICTS, čijem je cilj bio intervenirati u odabrani strateški dokument kako bi se napravio korak prema dekarbonizaciji gradskih četvrti.

U partnerstvu s Gradom Karlovcem uspjeli su napraviti značajan iskorak u procesu dekarbonizacije baveći se energetskim i klimatskim elementima u prostornim planovima, piše Večernji list.

Sadržaj se nastavlja...

Grad Karlovac s populacijom od 55.000 stanovnika jedan je od povijesno vrlo važnih gradova, smještenih u središtu Hrvatske. Grad leži na četiri rijeke i uistinu je vrlo zelen s mnogo rekreacijskih zona. Ima veliku prometnu i gospodarsku važnost u Hrvatskoj.

REGEA kao najveća energetska agencija u Hrvatskoj, a vrlo uspješna i u europskim okvirima, već 15 godina prednjači kada je u pitanju postavljanje okruženja za energetsku tranziciju, a u posljednjih nekoliko godina i u području prilagodbe na klimatske promjene i povećanje otpornosti gradova i županija.

U suradnji s gradovima sjeverozapadne Hrvatske, s Gradom Karlovcem kao predvodnikom, prepoznali su prostorne planove kao jedan od ključnih dokumenata politike koji može biti pokretač ili kočnica dekarbonizacije četvrti i gradova. Prostorni su planovi u rukama lokalnih i regionalnih vlasti i mogu se smatrati alatom za poticanje tranzicije. S gradskim dužnosnicima odlučili su razviti plan za jednu četvrt koja će biti održiva, energetski učinkovita i otporna na klimatske promjene.

Krenuti ovim putem bila je hrabra politička odluka jer je to značilo oštru promjenu dosadašnje prakse. REGEA-e je napravila sve potrebne analize i predložila kako da se mjere koje su već postojale u akcijskim planovima za energetski održivi razvoj i prilagodbu na klimatske promjene (SECAP) Grada Karlovca implementiraju u prostorni plan.

Kako je ovo bio izvanredan proces, svi relevantni sudionici bili su uključeni od samog početka u ovaj proces - gradski uredi, komunalne službe, dobavljači energije, nevladine organizacije, akademska zajednica, građani. Sam pilot napravljen je za područje zone Urbanističkog plana uređenja Luščić.

REGEA-e je nakon inicijalnih analiza predložila gradskim dužnosnicima niz mjera primjenom kojih bi se osigurao niskougljični razvoj četvrti i njezina otpornost na učinke klimatskih promjena. Uslijedio je proces promjene u koji su bili uključeni svi gradski uredi, tvrtke u vlasništvu grada, akademska I poslovna zajednica, nevladine udruge i građani.

Rezultat procesa bio je prostorni plan koji je odobrilo Gradsko vijeće i koji kao prvi u Hrvatskoj, a vjerojatno i među prvima u Europi, postavlja put prema održivosti i otpornosti jedne četvrti na klimatske promjene. Neke od ključnih značajki plana su potpuna zabrana fosilnih goriva za potrebe grijanja (nije predviđena mreža prirodnog plina), energija za grijanje samo iz daljinskog grijanja ili dizalica topline, iznad nacionalnog standarda u korištenju obnovljivih izvora energije, rješenja temeljena na prirodi u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama.

Sve to REGEA je za Grad i u suradnji s Gradom Karlovcem napravila u sklopu europskog projekta LC District. Sudjelovanje u projektu LC Districts omogućilo je timu REGEA-e uvid u dobre prakse iz Švedske, Italije, Španjolske i Češke. Grad Karlovac predstavlja pionirski pothvat u Hrvatskoj i poslužit će kao primjer dekarbonizacije i ostalih gradskih četvrti gradova po cijeloj Republici Hrvatskoj.

REGEA sada surađuje s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvom prostornog uređenja i graditeljstva kako bi im pomogla u implementaciji koraka naučenih u ovom procesu u strateške dokumente s ciljem olakšanja energetske tranzicije, prilagodbe učincima klimatskih promjena i povećanja otpornosti jedinica lokalne iIi regionalne samouprave.

Iako je na razini cjelokupnog posla koji je pred nama ovo možda malen korak, on je svakako i velik, jer predstavlja prvu uspješnu implementaciju dekarbonizacije u neki prostorni plan.