Istraživanje Poligrafa: Karlovačka županija po toleranciji dijeli osmo mjesto, najtolerantniji Istrani, najmanje Vukovarci i Ličani
istražuje stavove građana Republike Hrvatske o brojnim temama koje se ugrubo mogu podijeliti u dvije velike grupe - tolerancija i ljudska prava te stavovi o ekonomiji.
Istraživanje je dosad obuhvatilo više od 30.000 građana, a u Karlovačkoj županiji njih oko 500. U grupaciji pitanja koja se odnose na toleranciju i ljudska prava Karlovačka županija od 23 obuhvaćene regije (20 županija + Grad Zagreb + dijaspora u BiH + ostatak dijaspore) dijeli osmo mjesto po tolerantnosti, odnosno dijeli ga sa Zagrebačkom te Virovitičko-podravskom županijom.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
To je potvrda svega što radi Vlada RH i mi na razini gradske uprave za naše građane. Vlada će u trećem mandatu brinuti o svima bez obzira koga su podržali, jer HDZ brine o svim građanima Hrvatske, rekao je Mandić
-
Receptura je posebna, otac ju je davno naslijedio od svog oca, prenosi se s generacije na generaciju. Mi smo u Karlovcu treća generacija u ovom poslu, rekao je Naksi.
-
O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučivat će 3 milijuna i 773 tisuće birača, što je za 127 tisuća manje nego prije četiri godine.
U cjelini to znači da je oko 62% odgovora iz Karlovačke županije bliže onom što je svrstano u "toleranciju", a 38% pod sklonost "autoritetu". Najveća je tolerancija u Istarskoj županiji (67%), a najmanja, ako gledamo samo Hrvatsku - u Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji (55%), s tim da je još manja (50%) u Bosni i Hercegovini.
Po pitanju ekonomije, odnosno stavljanju veće odgovornosti na državu ili na tržište, razlike su izuzetno male. Vukovarsko-srijemska malo odskače sa 71% postotka "oslanjanja" na državu, Grad Zagreb odskače u drugom smjeru sa 59% odgovora usmjerenih prema državi, dok su gotovo sve ostale županije u razmjeru od 66 do 68 posto, koliko je (68) i u Karlovačkoj županiji.
Gledano po pitanjima, najveći broj ispitanika u Karlovačkoj županiji, čak 88%, slaže se s tvrdnjom da država treba bolje zaštititi domaću proizvodnju od jeftinog uvoza. 87% žitelja naše županije uvelo bi porez na banke, 83% smatra da država treba povećati minimalac, 82% je za uvođenje građanskog odgoja u škole, a 80% za revidiranje Vatikanskih ugovora te skidanje crkvenih organizacija s držanog proračuna. Samo malo manje, odnosno 79%, smatra da bogati trebaju plaćati veće poreze.
Nešto manje, ali ipak razmjerno uvjerljivih 64%, smatra da iz državnih škola treba izbaciti vjeronauk. Oko 67% ispitanih je za legalizaciju marihuane i prostitucije, dok bi 59% podržalo zakon koji će suzbijati govor mržnje na internetu.
Najmanji postotak sudionika u istraživanju iz Karlovačke županije slaže se s tvrdnjom da treba ukinuti poljoprivredne poticaje i ostale subvencije privrednom sektoru (31%) te da treba zabraniti pobačaj (32%).
Najpodijeljenije je, pak, mišljenje o smanjenju socijalnih naknada kao vidu smanjenja nezaposlenosti - 50% se slaže, 50% ne slaže. Prilično podijeljena su mišljenja i o kažnjavanju korištenja znakovlja iz NDH (52% se slaže) i istospolnim brakovima i posvajanju djece (47% se slaže).
Prema političkoj podjeli, ovisno o odgovorima koje su dali na istraživanju, ugrubo, 50% stanovnika Karlovačke županije bi se moglo svrstati u socijaldemokrate, 30% u konzervativce, a 11% u liberale. U slojevitijoj podjeli, najviše, 21% pripalo bi u kategoriju "klasične socijaldemokracije". Ispitanici su se, pak, sami izjasnili većinom kao glasači NL Mislava Kolakušića (17%), HDZ-a i SDP-a (po 16%), Hrvatskih suverenista (8%), Pametno (6%) te Živog zida (5%).
Najveću toleranciju u odgovorima davale su žene i samozaposlene osobe, a najmanju su imali zaposleni u privatnom sektoru te osobe srednje dobi. U ekonomskim pitanjima na državu se najviše oslanjaju studenti, a slobodnom tržištu najsklonije su samozaposlene osobe.
KAportal.hr
Izdvojeno
-
- Ono što kažemo toga se i držimo i na taj način smo Hrvatsku značajno unaprijedili na političkoj razini, u političkom diskursu i u političkoj javnosti, kazala je Polović.
-
Najveći plus u odnosu na prošle parlamentarne izbore ostvarili su, pak, Most i Možemo!
-
Ima pojedinaca koji su dobili veći broj preferencijalnih glasova, ali na listama koje su bile daleko od praga i eventualnog mjesta u novom sazivu Hrvatskog sabora.
-
HDZ je relativni pobjednik parlamentarnih izbora sa osvojenih osam izbornih jedinica i glasovima dijaspore, dok je koalicija Rijeke pravde, predvođena SDP-om, osvojila dvije izborne jedinice.
Reci što misliš!