Koliko znamo, u Karlovcu je gotovo izumrla kolektivno poticana rekreacija, sve je prepušteno individualnoj inicijativi.
Docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Tomislav Globan prošle
je godine objavio zanimljivo istraživanje u kojem problematizira
odnos hrvatskog društva i države naspram rekreacije.
Raščlanjujući stavke ugurane u iste skupine državnog proračuna
(na osnovu proračuna iz 2017.) došao je do zaključka da je
Hrvatska po postotnom proračunskom izdvajanju za religije i javno
emitiranje (državni radio i TV) prva u EU, po izdvajanje u
kulturi na visokom 5. mjestu, a da smo u proračunskom
financiranju sporta i rekreacije na dnu s 0,11 posto utrošenih
proračunskih sredstava za tu namjenu. Iza nas je samo Irska.
Daleko najviše (1,19 posto proračuna) na sport i rekreaciju
građana troši Mađarska, pa onda za njom dolaze Estonci, Šveđani,
Francuzi, Finci, Nizozemci… Ukratko, poanta ove priče je da su
znanstvena istraživanja pokazala da ulaganja u sport i rekreaciju
mogu generirati značajne ekonomske koristi. Veća ulaganja u sport
i rekreaciju najčešće se reflektiraju u boljoj dostupnosti
sportske infrastrukture. Samim time raste i participacija
stanovništva svih generacija u sportskim aktivnostima, a to
izravno poboljšava zdravlje populacije, fizički izgled, kvalitetu
ljudskog kapitala i tzv. “meke” vještine važne na radnom mjestu –
samodisciplinu, izdržljivost, nošenje sa stresom i timski rad.
Svi ovi faktori važni su čimbenici koji dokazano povećavaju
produktivnost radnika na radnom mjestu, a veća produktivnost
znači i veće plaće. Švedska i njemačka istraživanja na terenu
dovode u usku korelaciju ulaganja u sportsku rekreaciju i
povećanja dohotka domaćinstva, većih plaća i lakšeg
zapošljavanja. Pedantni Nijemci izračunali su da ovi benefiti i
povećanje dohotka znače da u jednom gradu od 75 tisuća stanovnika
potrošnja raste za 2,5 milijuna eura potrošnje. A potrošnja
generira novi razvoj.
Koliko znamo, u Karlovcu je gotovo izumrla kolektivno poticana
rekreacija, sve je prepušteno individualnoj inicijativi. Masovne
radničke sportske igre daleka su prošlost, karlovačka poduzeća su
daleko od Googlea i sličnih postindustrijskih “avangardnih” firmi
čiji radnici u okviru poduzeća imaju na raspolaganju teretane i
dvorane za razne sportove. Ovdje nikome ne pada na pamet dati
dodatak na plaću radnicima ako bi umjesto auta izabrali da
idu na posao pješice ili biciklom. Ne samo da smo daleko od
svjetskih trendova, mi smo daleko i od sebe samih u nekim drugim
vremenima. Vremenima kad su Šveđani dolazili u Karlovac
informirati se o sportskoj rekreaciji u vrijeme radnog vremena.
“Šveđani u Karlovcu”, Karlovački tjednik, 4. studenog
1976.
U srijedu, 27. listopada, u Karlovcu je boravila delegacija
sportskih radnika iz Švedske u čijoj su pratnji bili Dušan Pekić,
predsjednik Sportskih društava “Partizan” Jugoslavije i Mirko
Relac, predsjednik “Partizana” Hrvatske. Gosti su s karlovačkim
društveno-političkim i sportskim radnicima razgovarali o
rekreaciji u toku radnog vremena.
Goste je zanimalo kakva su do sada iskustva stekli naši sportski
radnici u organiziranju aktivne rekreacije u radnim kolektivima.
O tome ih je informirala Maja Lovrić, šef službe medicine rada u
karlovačkom Medicinskom centru. Naglasila je je da se velika
pažnja poklanja rekreaciji radnika, posebno onima koji veći dio
radnog vremena provode sjedeći.
– Obavljena su ispitivanja uz pomoć stručnjaka Fakulteta za
fizičku kulturu u Zagrebu, koji su ispitali kritično vrijeme u
procesu proizvodnje – istakla je Maja Lovrić – pa su za to
vrijeme izabrali za prekid rada i nakon petnaestominutnog
vježbanja porasla je produktivnost. Radnici su prihvatili vježbe,
jer su se nakon njih znatno odmornije osjećali, pa se to
proširilo i na druge radne organizacije. Dio organizacija provodi
aktivnu rekreaciju radnika, ali jedan dio kolektiva još je u fazi
ispitivanja. Osim toga, potrebno je stvoriti prostor koji bi bio
pogodan za održavanje takve aktivnosti unutar samog radnog
kolektiva.
Gosti su također informirani o osnivanju i ulozi Samoupravne
interesne zajednice za fizičku kulturu, koja pored Sportskog
društva “Partizan” vodi brigu o rekreaciji radnika u radno, ali i
slobodno vrijeme.
Nakon razgovora s predstavnicima sindikata i “Partizana” Šveđani
su izrazili zadovoljstvo što naša zemlja vodi brigu o radnicima i
poboljšanju uvjeta rada, te su naglasili da je jedan od razloga
njihove posjete našoj zemlji, a i Karlovcu, taj što bi htjeli da
i Jugoslavija postane članica sportskog društva na evropskom
nivou, koje je osnovano u Švedskoj. Do sada to sportsko društvo
ima šest članica, a one vode brigu o razvijanju sportske kulture
među radnicima koji rade pod dosta teškim uvjetima, te im je
takav vid rekreacije koristan i neophodan za dobro obavljanje
svojih dužnosti.