KARETROVIZOR

Karlovačko potrošačko društvo prije potrošačkog društva i uvjeravanje građana da nemaju potrebe ići u Trst

KAfotka.net

Mi nemamo visoku produktivnost rada, nismo iskorijenili siromaštvo, nemamo brzi gospodarski rast, a bogme ni visoku razinu proizvodnje. Mi osim osnovnih dobara, uglavnom uvozimo ono što trošimo.

Potrošačko društvo je društvo u kojem je potrošnja došla na
visoku razinu pod utjecajem suvremenih tehnologija i visoke
produktivnosti rada, marketinške politike te rasta životnoga
standarda. Pozitivna je činjenica da je takvo društvo
iskorijenilo masovno siromaštvo, da održava brzi gospodarski rast
i visoku razinu proizvodnje i potrošnje te da potrošači imaju
širok izbor potrošnih dobara. Negativna je tendencija da
potrošnja određuje hijerarhiju društvenih vrijednosti i stvara
ovisnost ljudi o nametnutim i često nepotrebnim oblicima
potrošnje (konzumerizam), a da se drugi društveno korisniji
oblici potrošnje i razvoja (potrošnja na obrazovanje, zdravlje,
brigu o okolišu) zapostavljaju. Ova definicija prepisana uz
Hrvatske enciklopedije dobro definira Hrvatsku kao potrošačko
društvo, osim u nekim pozitivnim aspektima te definicije. Naime,
mi nemamo visoku produktivnost rada, nismo iskorijenili
siromaštvo, nemamo brzi gospodarski rast, a bogme ni visoku
razinu proizvodnje. Mi osim osnovnih dobara, uglavnom uvozimo ono
što trošimo. A otkad smo se prestali zamarati sa stvaranjem nove
vrijednosti, prvo se vrli kapitalistički svijet potrudio da preko
shopping centara dođe k nama, a onda je i tehnologija otvorila
neslućene mogućnosti utaživanja naše gladi za kupovanjem. Online,
preko interneta s par klikova miša. Prije interneta i prije
kapitalizma, oni koji su voljeli fine stvari morali su se
potruditi i upustiti u avanturu da dođu do njih. I tada smo imali
sklonost trošenju, ali to nismo radili u Supernovi i Kauflandu
nego smo po zapadne proizvode potezali do Trsta i Graza, ili smo
naručivali od mnogobrojnih gastarbajtera koji su se za blagdane
uvijek vraćali doma. I u Karlovcu se moglo vidjeti i osjetiti
svega i svačega što se u Karlovcu i u cijeloj Hrvatskoj nije
moglo kupiti. Od sitnica, Ray Ban naočala, stranih gramofonskih
ploča, Sony walkmana, levisica 501, talijanskih bicikla…, do
Vespi, Kawasakija, BMW-a i Mercedesa…. Ne puno, ali bilo je.

Vlast nije poticala praksu uvoza robe koja je vukla na bilo kakav
luksuz, ali bila je dovoljno pametna da ljudima otvoreno ne brani
takvo što, pa su autobusi u praskozorje vikendom redovito kretali
za Trst i Graz. Nije branila, ali je gunđala i pokušavala
odvratiti ljude uvjeravajući ih da i u karlovačkim trgovinama ima
dosta inozemne robe, čemu svjedoči i tekst iz lokalnih novina od
prije pola stoljeća koji je potpisao karlovački novinar na
početku karijere Mladen Stubljar. Možda su i bili u pravu, ali
Karlovčane nisu zanimale osnovne potrepštine iz Istočne Njemačke
i Čehoslovačke, već luksuzna roba sa Zapada.

“Roba uvozna – potrošači domaći”, Karlovački tjednik, 18.
veljače 1971.

Poznato je da smo mi Karlovčani, uostalom kao i svi Jugoslaveni,
veoma raspoloženi da kupujemo i nosimo stvari koje nose inozemni
pečat. Ta je činjenica vjerojatno uvjetovala rascvjetavanje Trsta
kao trgovačkog centra. Međutim, svi smo svjedoci, čitajući ili
pak uvjerivši se u samom Trstu, da su, kako izgleda, njegovi
trgovački dani odbrojani. Zašto? Da li se roba koju smo tamo
inače tražili sada nalazi u našim trgovinama?

Odgovor smo potražili u prodavaonicama u Karlovcu. Recimo, što bi
mogao kupiti muškarac koji voli stvari iz inozemstva?

Onaj koji provodi slobodno vrijeme kod kuće uživao bi vjerojatno
šetajući u španjolskim papučama koje prodaju prodavaonice
“Proleter” i “Josip Kraš”.

Donje rublje iz Čehoslovačke, Mađarske i Istočne Njemačke prodaje
se u “Standard” prodavaonici na Korzu. Svoje hlače ili sako mogao
bi sašiti iz uvoznih tkanina, čehoslovačkog, austrijskog ili
njemačkog

porijekla koje bi našao u trgovinama RIO, Modne tkanine i još
nekim. Njegova vesta bi bila od holandske vune koju možete kupiti
u trgovini “Vuna”. Ako mu je još hladno, onda odmah u “Standard”.
Tamo će kupiti deke iz Istočne Njemačke. Nakon ovolikog
nabrajanja i zadovoljavanja uvoznom robom našeg zamišljenog
muškarca, vi pogađate da bih želio nešto popiti, Nešto žestoko,
dakako inozemne proizvodnje. U tom pogledu pruža se širok izbor
pića kojih ima gotovo u svim samoposlugama. Najcjenjeniji je
škotski viski, a može se naći talijanskog, francuskog i
španjolskog konjaka, kao i grčke rakije.

Ne znam prija li voće nakon čašice žestokog pića, ali južno voće,
(banane, limun i naranče) neće nitko odbiti, a kamoli kad sazna
da dolaze iz Ekvadora, Grčke i Izraela. Dok čitate ovaj raport,
vjerojatno slušate muziku. S japanskog tranzistora Sanyo ili
njemačkog Grundiga, možda s Philipsovog magnetofona? Ako sam
pogodio marku, pretpostavljam da ste te aparate kupili u
“Tehnomerkuru”, koji osim toga prodaje frižidere i strojeve za
pranje rublja talijanske ili njemačke proizvodnje. Ako pak
“vrtite” na gramofonu najnovije hitove, to su sigurno ploče
indijske proizvodnje kupljene u istoj trgovini.

Naše sugrađanke su poznate kao lijepe predstavnice svoga spola,
ali za potenciranje svoje ljepote mnoge od njih upotrebljavaju
kozmetička sredstva. U parfumerijama OTP-a nalazi se uvezena
kozmetika iz Njemačke i Engleske. U istim trgovinama možete
nabaviti švicarske ručne satove kao i budilice njemačke
proizvodnje.

Pišući ovaj tekst, umorio sam se prilično “lupajući” po pisaćoj
mašini. I vi možete kupiti takvu u prodavaonici “Mladost”,
talijanske, švedske ili njemačke proizvodnje. Završimo ovo
putovanje po karlovačkim trgovinama, koje me prilično umorilo,
jer me moje talijanske cipele kupljene u jednoj karlovačkoj
prodavaonici obuće žuljaju. Bolje bi mi bilo da sam kupio
sportske “šlape” čehoslovačke proizvodnje u prodavaonici Borovo.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest