Devet godina kasnije i dalje imamo nula bazena i nula podzemnih garaža
Osim bazena, kina i velikog hotela na Korani, redu vječitih
karlovačkih fatamorgana i obećanja koja se ciljano pojavljuju
pred lokalne izbore, pripada i podzemna garaža. Baš kao i bazen,
Karlovac je nema i nikada je nije imao. Tehnički gledano – opet
kao i bazen u zgradi bivšeg Že-Čea sada MV Trenda koji to zapravo
nije – Karlovac će uskoro dobiti svoju prvu podzemnu garažu kad
se završi nova zgrada što upravo niče na uglu Meštrovićeve i
Krležine ulice.
Tehnički gledano, jer to jest podzemna garaža, ali je minijaturna
i privatna, bit će na korištenje samo stanarima. To nije garaža o
kojoj nam političari iz HDZ-a prigodno predizborno lažu.
Prisjetimo se, 2013. pred izbore je ispred robne kuće
“Karlovčanka” osvanuo veliki pano s projektom podzemne garaže s
čak tri nivoa i 330 parkirnih mjesta. Izbori prošli, oni koji su
obećali, pobijedili su, i onda naglo izgubili volju za takvim
projektom. Četiri godine kasnije, novi se ciklus izbora približio
pa je javnosti iz gradske uprave poručeno da Grad ne odustaje od
izgradnje podzemne garaže, samo je zaboravilo precizirati gdje bi
ta garaža uopće bila.
Tih godina, tamo oko spomenutih izbora 2013., tadašnji
gradonačelnik Jelić obećavao je Karlovčanima dva bazena, pa je tu
“dualnu” retoriku upotrijebio i na zavaravanju oko garaža. Osim
“projekta” objavljenog na panou ispred Tekstilke, vlast je
naručila, pa onda i platila idejni projekt uređenja Trga bana
Jelačića s podzemnom garažom uglednom paru arhitekata Peneziću i
Rogini. Devet godina kasnije i dalje imamo nula bazena i nula
podzemnih garaža, s tim da treba napomenuti da je s projektom
bazena kojem je građevinska dozvola istekla i koji je rezultirao
s jednim velikim ništa, u vjetar bačeno 5,4 milijuna kuna našeg
novca.
Treba biti pošten i reći da oni prije naših demokratskih čelnika
nisu bili ništa manji prodavači magle po tom pitanju. Prvi
natječaj za projektnu dokumentaciju bazena raspisan je još 1954.
godine jer je Karlovcu bio potreban i tada, bez obzira na
opravdanja tipa “ali, imamo četiri rijeke”. Ideja prodaje priče o
podzemnoj garaži je nešto novija iz logičnih razloga. U Karlovcu
je prije pola stoljeća bilo deseterostruko manje automobila nego
danas. Prvi spomen o potrebi garažnog prostora ispod zemlje na
koji smo naišli u starim novinama datiran je 1981. godine. Kao
što se vidi iz teksta u nastavku, iste su to priče iz drugih
vremena, samo je ambicija manja – tada se razmišljalo o
kapacitetu od 220 parkirnih mjesta. I nije bilo političko
obećanje, već prijedlog gradskih arhitekata.
“Trg braće Benić u novom ruhu?”, Karlovački tjednik, 16.
travnja 1981.
Projektanti karlovačkog “Urbanisa” pokrenuli su ideju da riješe
problem parkiranja na Trgu braće Benić ispred robne kuće
“Karlovčanka” i Zrinskom trgu. Prema idejnom rješenju projekta
koji su izradili Tomislav Lasić i Branko Čordašev, parkiralište
bi se gradilo pod zemljom na sadašnjem trgu, na površini od 5.700
kvadratnih metara i to za smještaj 220 automobila.
Gradnja parkirališta zamišljena je u dvije etaže. Prva bi imala
104 parkirna mjesta, ulaznu i izlaznu rampu s naplatnom
prostorijom. U sklopu parkirališta izgradila bi se upravna
prostorija, sanitarni čvor, te stepenice i rampa za vozila. Druga
bi etaža imala 117 parkirališnih mjesta i bila bi izgrađena na
šest i po metara dubine. Pored parkirališnog prostora, dato je
rješenje za uređenje površinskog dijela trga. Prema prvoj verziji
trg bi imao zelenu površinu, a dio uz samu robnu kuću imao bi
panoe namijenjene potrebama robne kuće. Druga verzija predviđa
izgradnju fontane, prostora za održavanje javnih priredbi, te
izložbeni prostor za robnu kuću.
Izgradnjom ovog prostora, riješio bi se ne samo problem
parkiranja vozila za potrebe robne kuće, Službe društvenog
knjigovodstva i drugih ustanova smještenih u neposrednoj blizini,
nego i parkiranje automobila za posjetioce kazališta. Izgradnjom
parkirališta ispod trga ukinula bi se parkirališta na Zrinskom
trgu, te bi ta površina dobila novu namjenu. Mogao bi se zasaditi
zeleni pojas ispred niza trgovina koje su smještene na lijevoj
strani trga i obogatiti raznim sadržajima (mini kafićima,
slastičarnicama i sličnim), koji bi okupljali prolaznike koji su
došli kupovati.
Inicijativa projektanata “Urbanisa” vrijedna je pažnje i trebalo
bi o njoj provesti širu raspravu i čuti mišljenja i prijedloge
kako je realizirati. Tako bi se jedan od velikih problema grada,
parkiranje automobila u užem centru, počeo uspješno rješavati.