Prije nekoliko dana razveselila nas je vijest o malom tračku
svjetla u dugogodišnjem demografskom mraku. U karlovačke škole
tako bi od jeseni trebalo krenuti četrdesetak prvašića više nego
što ih je krenulo lani, a slično se dogodilo i prije tri godine.
Iako su to mali pomaci, ipak vesele nakon dugih crnih brojki.
A, prije četrdesetak godina brojka učenika mučila je i tadašnje
javne forume i medije, ali razlog nije bila demografska
katastrofa, već nedostatak interesa za školu pa je i po nekoliko
stotina učenika i učenica godišnje jednostavno napuštalo
srednjoškolsko obrazovanje.
O ovom problemu pisalo je i karlovačko izdanje Večernjeg lista,
iz pera B. Hrstića:
Obrazovanje i udruženi rad – zašto nestaju đaci?
(Večernji list, 26.12.1979.)
U devet srednjoškolskih centara karlovačke regije u ovoj
školskoj godini u prvom razredu pripremne faze srednjoškolskog
obrazovanja u 63 odjeljenja upisano je 2133 učenika, a u drugom
razredu u 56 odjeljenja 1676 učenika. To je mnogo manje od
predviđenog broja u usporedbi s onima koji su završili
osmogodišnje osnovno školovanje i brojem ponavljača.
Prema podacima službe profesionalne orijentacije SIZ-a za
zapošljavanje, u školskoj godini 1977/78 u pripremnoj fazi
srednjoškolskog obrazovanja u prvoj godini bilo je 448 učenika
koji su se ispisali ili izgubili pravo upisa u drugi razred, a u
drugom je razredu bilo 216 takvih učenika, ili 17 posto ukupnog
broja upisanih. Prošle godine u prvom ih je razredu bilo 521, a u
drugom 238, ukupno 759 ili 18,5% od ukupnog broja upisanih u
pripremni stupanj srednjoškolskog obrazovanja.
Ove godine 481 učenika više ne pohađa nastavu. I tako je
svake godine sve veće osipanje onih koji prestaju pohađati
nastavu u srednjoškolskim centrima, od kojih je pet u Karlovcu, a
ostala četiri su u Vojniću, Topuskom, Slunju i Dugoj
Resi.
Zna se: to su učenici koji odlaze u udruženi rad s manje od
18 godina života i bez kvalifikacije. Dolaze u grupu
nekvalificiranih radnika kojih je najviše na listama
nezaposlenih, a kako po zakonskim odredbama ne mogu, zbog godina,
obavljati velik dio poslova i raditi u noćnoj smjeni, teško
dobivaju posao.
Tako SIZ-ovi za zapošljavanje u svim općinama karlovačke
regije, uz brige oko zapošljavanja onih koji su duže na popisu
nezaposlenih i znatne napore za prekvalifikaciju ili stjecanje
minimanih kvalifikacija, dobivaju još više teškoća, jer su ti
učenici u grupi onih koje treba prekvalificirati, iako još
kvalifikaciju i nisu stekli.
To je izdvajanje velikog novca da bi u skraćenom vremenskom
periodu budući radnici stekli ono što im zajednica omogućava
besplatno u školovanju – stjecanje zvanja. A takav put, uz to što
je skup, donosi i teškoće, ne samo SIZ-ovima zapošljavanja i
udruženom radu koji daje novac za doškolavanje radnika, već i
učenicima koji su prekinuli školovanje.
(foto: kafotka.net)