Listajući po kartoteci Gradske knjižnice i čitaonice, ustanovili smo da su od stranih pisaca najčitaniji Remark, Zola, Bromfild, Hemingvej, Džek London, Balzak, Moravia i Saganova.
Puno toga promijenilo se u svakodnevnim navikama stanovnika ne
samo Karlovca ili Hrvatske, već i cijelog svijeta, u proteklih 60
godina. Ipak, poneka stara tradicija ostaje, a tako, čini se, i
ona čitanja na plaži. Nema nikakve sumnje da se, nažalost, knjige
danas čitaju manje nego prije, pogotovo knjige u pravom fizičkom
obliku, ali ljeti ipak još uvijek mnogi vole pri odlasku na more
ili na neko od lokalnih riječnih kupališta ponijeti i neku dobru
knjigu. Što se najviše čita? Možda uskoro i to provjerimo, ali
prije 60 godina čitalački ukus građana bio je itekako
profinjen…
“Što Karlovčani najviše čitaju: Krleža i
Remark!“, Karlovački tjednik, 17. kolovoz 1961.
Sada kada je ovako upeklo sunce i zažarilo gradske pločnike,
svima nam se
žuri da što prije dođemo na kupališta Korane i Kupe, a zadovoljni
smo ako u ove mjesece pada naš godišnji odmor pa smo se zaputili
do obale Jadrana. Međutim, iako je ovako vruće, građani našeg
grada ne ostavljaju knjige, već i dalje upotpunjuju svoje znanje
čitajući razna djela domaćih i stranih pisaca. Da bismo doznali
što se najviše čita u ovim ljetnim danima posjetili smo Gradsku
knjižnicu i čitaonicu.
Karlovačka Gradska knjižnica i čitaonica broji 2639 članova,
a broj članova Pionirske knjižnice, koja je u sastavu Gradske,
iznosi 1340 dječaka i djevojčica. Od početka ove godine do
kraja prošlog mjeseca Karlovčani su ukupno pročitali 83.930
knjiga. Posljednja tri mjeseca pročitane su 31.963 knjige. U toku
srpnja Karlovčani su pročitali 8945 knjiga.
Listajući po kartoteci Gradske knjižnice i čitaonice,
ustanovili smo da su od stranih pisaca najčitaniji Remark, Zola,
Bromfild, Hemingvej, Džek London, Balzak, Moravia i Saganova.
Ipak, na prvo mjesto dolazi Remark. Gradska knjižnica posjeduje
50 primjeraka od devet Remarkovih djela. Remark se toliko traži
da ga ne možete dobiti ako netko nije upravo vratio neko od
Remarkovih djela. Poslije Remarka najčitaniji je Zola, čija se
djela također rijetko mogu dobiti u Gradskoj knjižnici, iako
postoje 83 knjige od 22 djela ovog pisca. U ovim ljetnim
mjesecima mnogo se traže i Hemingvejeva djela.
Od domaćih pisaca najčitaniji je Krleža, a posebno njegova
djela “Hrvatski bog Mars” i “Gospoda Glembajevi”, pa i knjige
toga pisca, kao u slučaju s Remarkom i Zolom, teško možete dobiti
na čitanje. Poslije Krleže naši građani najviše čitaju
Andrića, a posebno njegov roman “Na Drini ćuprija”. Dosta je
tražena i Davičova “Pesma”.
Mnogi građani prilikom odlaska na godišnje odmore posudili su
knjige u knjižnici kako bi za vrijeme dana odmora imali kontakta
s knjigom. Porast broja čitalaca u srpnju i kolovozu uvjetovan je
svršetkom nastave u školama i odlaskom đaka na školske praznike.
U Pionirskoj knjižnici za vrijeme ljeta knjige se manje posuđuju.
Dok je u prvom mjesecu ove godine Pionirska knjižnica 6500 raznih
knjiga, dotle je taj broj u prošlom mjesecu spao na 3800. Uzrok
je tome donekle i aktivniji rad školskih knjižnica.
FOTO: kafotka.net