Pogled na imena u redakciji govori da je tu bilo i klasičnih socijalističkih birokrata koji su kasnije napravili političke karijere ove ili one vrste, ali i imena iz voda nezavisne kulture, današnjih glazbenika, učitelja, poduzetnika...
Krajem osamdesetih Karlovac je imao i svoj omladinski časopis.
“Tok” je izdavala Općinska organizacija Saveza socijalističke
omladine Hrvatske Karlovac, no unatoč na prvi pogled strogom
partijskom nadzoru, list je imao slobodu da itekako oplete sve
ono što je nelogično ili nepošteno u odnosu društva prema
mladima. U neku ruku to je bio karlovački “Polet” u malom. Pogled
na imena u redakciji govori da je tu bilo i klasičnih
socijalističkih birokrata koji su kasnije napravili političke
karijere ove ili one vrste, ali i imena iz voda nezavisne
kulture, današnjih glazbenika, učitelja, poduzetnika…
“Tok” piše o gotovo svemu i vrijedi ga prelistati. Neki su
tekstovi pravi užitak za čitanje, a bili bi aktualni i danas,
ponegdje ima mrvica mladenačke naivnosti, a tek tu i tamo i
potpuno promašeni, doduše i dobno (kako u kontekstu dobi autora
tako u kontekstu drugih vremena) ograničeni, infantilni
“humor”. No, ne libi se zadirati i u ekološke probleme, oplesti
“kancelarijske štakore”, ozbiljno prati kulturu mladih, donosi
intervjue i vrlo kvalitetne glazbene recenzije.
Za ovotjedno izdanje KAretrovizora izdvojili smo prilog o
studentskim kreditima, za koje su u to vrijeme izdvajali svi
radnici, ali kako se bližio raspad Jugoslavije i s kreditiranjem
je bilo sve više problema…
“Hej narode, dijele se krediti – Strogo namjenska
sredstva”, TOK, siječanj 1989.
U Karlovcu postoji Omladinska zadruga, koja bi trebala
mladima omogućavati da se što prije “opernate”. Ali pitanje je
kako jer i nad stalno zaposlenim radnicima visi sablast
tehnološkog viška. Naravno, postoje i takvi koji su pošteđeni
rada i do 30-ih godina života: kao ptići samo znaju otvoriti
kljun da ih roditelji nahrane šniclom.
Nije ni tim našim pravnim (do 18 godina našeg života), a
kasnije i normalnim skrbnicima lako. Lažni sjaj kupljen je na
kredit davno… Hrana, garderoba, auto, televizor, namještaj,
stan – sve se plaća u ratama. Zato ne začuđuje da se i “pamet” i
način njenog stjecanja – kreditira. U tu svrhu postoji Zajednica
usmjerenog obrazovanja kao pravni sljedbenik bivšeg OSIZ-a za
standard učenika i studenata, koji je kreditirao studente za
zanimanja potrebna karlovačkoj privredi. Zajednica, odnosno prije
toga OSIZ, od privrede dobiva sredstva koja se izdvajaju iz
dohotka. Ta sredstva strogo su namjenska za učeničke i studentske
kredite prema potrebama udruženog rada. Studentima za ovu školsku
godinu najavljuju mogućnost da bi Zajednica mogla obustaviti
kredite bez obzira što je bitka za preživljavanje sve žešća. Je
li u pitanju lažni alarm ili će se kredit stvarno stopirati?
Tajnica Zajednice usmjerenog obrazovanja, profesorica Slavica
Kavicki jedna je od najkompetentnijih osoba za odgovor na to i
ina pitanja iz područja kreditiranja učenika i studenata.
– Ove je godine situacija s kreditima vrlo problematična –
upozorava prof. Kavicki već na početku razgovora. U Zajednici
postoji trajan nedostatak sredstava, jer je dosadašnja stopa
izdvajanja od 0,10 posto premala i ne može prikupiti sredstva za
dovoljnu potrošnju, koja su trenutno na 123 posto u odnosu na
ostvarenje u 1987. godini. Od tog iznosa pokrivamo samo pola.
Stoga bi trebalo korigirati stopu naviše i time osigurati
dovoljno sredstava za kreditiranje učenika i
studenata.
TOK: Nije li to dodatno opterećenje udruženom radu koji ne
posluje previše pozitivno?
prof. Kavicki: Istina je da cjelokupna privreda Karlovca nije
u zavidnom položaju. Zbog toga je interveniralo Izvršno vijeće i
donijelo odluku da se ne ide s još većim opterećenjem udruženog
rada nego da se eventualni viškovi SIZ-ova društvenih djelatnosti
usmjere u zajednicu. Ako bi se od tih viškova dobilo 22 milijarde
starih dinara tad bi se mogli revalorizirati stari krediti i još
odobriti 100 novih.
TOK: Je li to manja brojka u odnosu na prošle godine?
prof. Kavicki: U 1987. godini odobreno je 180 kredita. Dakle,
taj broj je sada dosta smanjen i to upravo zbog navedenih
financijskih poteškoća.
TOK: Postoji li zbog sve nižeg životnog standarda povećani
odaziv na raspisani natječaj za dodjelu kredita?
prof. Kavicki: Na natječaj je pristiglo oko 150 molbi za
studente i 28 za učenike. Od toga je 88 molbi studenata
deficitarnih zanimanja, a to su diplomirani inženjeri strojarstva
i elektrotehnike te inženjeri i profesori matematike i fizike.
Prema tome postoji znatan interes za kredite, međutim vrlo je
teško reći kako će biti odobreni.
TOK: Zbog čega je tzv. tehnička inteligencija toliko
forsirana, premda svijet nije i ne može biti samo tehnika i
tehnologija?
prof. Kavicki: Zajednica usmjerenog obrazovanja ne može
voditi kontra politiku udruženom radu. Budući da su i članovi
predsjedništva Zajednice ujednog i predstavnici privrede, uz
njihovu suglasnost donijeta je odluka da studenti deficitarnih
zanimanja primaju veće kredite nego studenti za manje deficitarna
ili suficitarna zanimanja. Diplomirani inženjeri strojarstva i
elektrotehnike potrebni su u cijeloj Jugoslaviji i naš udruženi
rad do njih teško dolazi. To je razlog njihovih većih
beneficija.
foto: kafotka.net