Danas nema posebnih procjena što su glavni uzroci bolovanja, no prije pedesetak godina liječnici su smatrali kako barem pola otpada na - alkohol.
Stanovnika Hrvatske nažalost je znatno manje, ni broj zaposlenih
nije na nekadašnjim razinama, ali broj bolovanja ne opada. Iz
toga se može zaključiti da pola stoljeća nakon sedamdesetih
godina na bolovanja idemo i češće i više nego nekada.
Naime, lokalni tjednik 1974. godine raspisao se o ovom problemu i
naveo kako je u Hrvatskoj godišnje prosječno “gubljeno” 17
milijuna radnih dana zbog alkohola. Danas je te podatke malo teže
naći, no našli smo ga za 2018. godinu i bio je potpuno isti – 17
milijuna radnih dana.
Danas nema posebnih procjena što su glavni uzroci bolovanja, no
prije pedesetak godina liječnici su smatrali kako barem pola
otpada na – alkohol. Iz današnje perspektive objašnjenja o tome
da alkohol može biti štetan djeluju i pomalo naivno i “smiješno”,
no s druge strane teško da možemo reći da smo se poprilično
masovne ovisnosti o alkoholu riješili.
“Alkohol”, Karlovački tjednik, 14. studeni 1974.
godine
Svake godine u Hrvatskoj se zbog bolovanja gubi 17 milijuna
radnih dana. Liječnici procjenjuju da približno 50 posto
bolovanja otpada na bolesti što ih prouzrokuje upotreba alkohola.
Pogrešno je mišljenje da alkohol nosi samo mamurluk. Naprotiv,
alkohol kod onih koji su već o njemu, kako to liječnici kažu,
postali ovisni, “udara” na neki od manje otpornih organa i tako
remeti “red” u cijelom organizmu. Nakon dužeg vremena čovjek
postaje sve ovisniji o alkoholu, alkohol mu postaje potrebniji od
jela, počinje svojim postupcima štetiti društvu pa je ono
potrebno pozvati u pomoć zakon, samoupravne akte o ponašanju na
radu i tako dalje i tako dalje…
U 6 mjeseci ove godine u Karlovcu je na
bolovanja izgubljeno 300 tisuća radnih dana. Po procjeni
liječnika, polovica je tih dana izgubljena zbog alkohola.
Međutim, nije nam svrha da objašnjavamo štetnost alkohola po
ljudski organizam i društvo. Želimo skrenuti pažnju na nešto
drugo. Protiv onih koji su podlegli alkoholu potežemo zakon i
samoupravne akte, najčešće kada su već došli do toga da im je
potrebno dugotrajno liječenje. Zašto se to ne čini
ranije?
Mislimo da ovaj zadatak na sebe trebaju preuzeti
društveno-političke organizacije, posebno one u radnim
organizacijama. U tome se mora angažirati i omladinska
organizacija, jer statistike govore o porastu alkoholizma među
mladima. Pritom se ove organizacije ne bi trebale ograničiti na
izopćenje onih koji su podlegli alkoholu već upozoravati one
kojima se to može dogoditi. Lijepa, drugarska riječ, kažu –
otvara sva vrata…
(foto: kafotka.net)