Nešto dalje u prošlosti i na ovim je prostorima 1. svibnja imao i stvaran, a ne samo simbolički značaj.
U Karlovcu velika biciklijada pa – grah, drugdje često i samo
grah. To je u posljednje vrijeme glavno obilježje prvosvibanjskih
proslava.
U našoj prošlosti, pak, 1. svibnja imao je različite “uloge” i
različit značaj, ovisno o sistemima koji su se izmjenjivali. U
Jugoslaviji je sam datum bio relativno značajan, ali imao je još
manje protestnih obilježja nego danas, odnosno nije ih uopće imao
– u zemlji “radničkog samoupravljanja” radnici su, mudro je to
bilo smišljeno, mogli protestirati samo protiv samih sebe. Ipak,
prvi dan svibnja bio je velik praznik, neizostavno spajan s
vikendima, a ako je slučajno padao na vikend, onda je slavlje
počinjalo već u petak ili se produžavalo do ponedjeljka.
Odemo li još dalje u prošlost doći ćemo i do stvarnih borbi za
radnička prava na ovaj datum, o čijem je intenzitetu često
ovisilo i to kako se lokalne vlasti odnose prema radničkom
pokretu i prvosvibanjskim okupljanjima. Tekst iz 1907. na koji
smo naišli govori da je tada Karlovac bio benevolentno nastrojen
prema svojim radnicima pa je sve proteklo u najboljem redu i bez
ikakvih trzavica. Gradonačelnik je tada bio Ivan Banjavčić.
“Narodni glas”, 2. svibnja 1907. godine
Prvi svibnja proslavilo je ovdašnje radništvo
socijal-demokratske stranke kao radnički blagdan.
U 10 sati do podne održavalo je manifestacionu skupštinu u
“Centralu”, gdje je o poznatim radničkim tražbinama govorio
izaslanik iz Zagreba, tipograf g. Vukojević.
Poslije podne u 2 sata krenuše radnici u povorci pod crvenim
zastavama od Müllerove ciglane kroz grad u pivovaru na Dubovac na
zabavu. Proslava je prošla u najvećem redu, kako je to svuda,
gdje se oblasti u tu proslavu ne miješaju.
(foto: kafotka.net)