I strani turisti koji posjećuju Paviljon Katzler često ističu upravo čistoću i urednost ulica i parkova.
Svi osjećamo nostalgiju za danima vlastite mladosti i oni nam se
uvijek čine ljepšima i boljima. Tako i ova rubrika ponekad
izaziva komentare upravo tog tipa, koji su nekad i sasvim realni,
ponekad su ipak donekle površni, a ponekad su i potpuno
promašeni.
Jedna od najvećih “pogrešaka” u predavanju nostalgiji jest ona o
navodnoj nekadašnjoj urednosti i čistoći, dok je istina sasvim
suprotna. Računajući nešto modernija vremena, dakle ne odlazeći u
sasvim daleku prošlost koju nitko od nas nije ni doživio, može se
sasvim komotno reći da Karlovac zapravo nikada nije bio čišći i
uredniji nego danas i da radnici gradskih komunalnih tvrtki sada
zaista savjesno i vrijedno obavljaju svoj posao, a iako i dalje
ima itekako bezobraznih i nesavjesnih građana, da su i sami
stanovnici ipak daleko razvijenije ekološke svijesti nego što su
bili nekad. Slobodno možemo reći i da se to ne odnosi samo na
hrvatske okvire, Morana Rožman kazala nam je da strani gosti
Paviljona Katzler vrlo često ističu čistoću grada i parkova kao
posebnu kvalitetu Karlovca.
I opet, zaslužuju za to čestitke i sami građani, jer u starim
gradskim novinama vrlo često se mogu pročitati i “crtice” o
neodgovornim pojedincima koji haraju gradskim cvjetnjacima i
otimaju cvijeće za svoje potrebe – danas je toga, ako nije i
posve eliminirano, puno puno manje.
“Smeće dolazi do grla”, Karlovački tjednik, 21. ožujka
1974. godine (digitalna.gkka.hr)
Na posljednjoj sjednici Skupštine općine Karlovac odbornici su
postavili nekoliko pitanja zašto se baca, a ne odvozi smeće s
područja nekih mjesnih zajednica.
Tako je odbornik iz mjesne zajednice Rečica upozorio da se uz
cestu Karlovac – Rečica bacaju stari kućanski aparati, razni
odjevni predmeti, otpaci i drugo smeće. Isto tako, upozorio je da
je u posljednjih nekoliko godina postao “običaj” da građani
bacaju raznovrsno smeće, otpatke i uginule životinje u Kupu.
Odbornik s Dubovca je rekao da se smeće baca uz cestu kraj
vojničkog groblja. I tu raste iz dana u dan sve veća hrpa starih
štednjaka, autoguma i raznih otpadaka.
U naselju Borlin situacija nije ništa bolja. Na Borlinu se nalazi
izvorište pitke vode za dobar dio građana Karlovca. Izvor je
ograđen žicom da bi se spriječio prilaz i zagađivanje izvora.
Međutim, oko dijela zaštitne zone, koja seže dijelom i u mjesnu
zajednicu Velika Jelsa, primijećeno je da građani iz ražinih
dijelova grada u noćne sate donose i bacaju smeće, kutije, stare
štednjake…
I uz cestu IV reda Gornje Mekušje – Turanj raste “smetlište”. Uz
obalu Korane ima već toliko otpadaka i smeća da je već došao u
pitanje i pristup k obali.
Ni u centru grada nije mnogo bolje. Iza gostionice “Šanac”, na
platou gdje su nekad dolazili cirkusi, sada “raste” gomila smeća.
Iako se iz ovog malog broja navedenih primjera vidi kakva je
situacija u gradu, još ne postoji inicijativa ni od građana, ni
od odgovarajućih službi za održavanje mjeseca čistoće. U
posljednje dvije godine, kada je mjesec travanj bio proglašen za
mjesec čistoće, odvezeno je s gradskih ulica i parkova nekoliko
tona smeća. A koliko bi ga bilo sada?
– Dokle će stanje u gradu biti ovakvo? Hoćemo li čekati da nam i
po ulicama krenu rasti smetlišta pa da počnemo razmišljati o ovoj
pravoj napasti – pitao je jedan odbornik.
(foto: kafotka.net)