Zanimljivo je i kako su tretirani ostali Slaveni, a kako Nijemci i Mađari
U lokalnom tjedniku “Hrvatska sloboda” od prije ravno 100 godina naišli smo na zanimljiv tekst odnosno upute pred nadolazeće izbore, koji pojašnjavaju tko sve ima pravo glasa. Isključivo je riječ o muškarcima, jer žene na ovim prostorima pravo glasa nisu imale sve do 1945. godine (iako su, nakratko, Mažuranićevom reformom dobile pravo glasa još u 19. stoljeću, ali samo na lokalnim izborima).
No, i što se tiče muškaraca pravo glasa nije bilo univerzalno kao danas (barem što se tiče punoljetnih osoba, s tim da je tada i donja granica za glasanje bila nešto kasnije) već je bio cijeli niz ograničenja i pravila, a pravo glasa moglo se izgubiti i privremeno.
Uostalom, pročitajte!
“Tko ima pravo glasa?”, Hrvatska sloboda, 21. studenog 1924. godine (digitalna.gkka.hr)
Pravo glasa imaju svi današnji državljani, koji su navršili 21. godinu, a upisani su u izborne listine do 25. novembra 1924. godine.
Ovdašnjim državljanima imadu se smatrati svi Slaveni, dakle i Česi, Slovaci, Bugari, Poljaci i Rusi, koji žive u kojoj našoj općini barem 6 mjeseci, makar još ni nemaju ovdašnjeg državljanstva. Neslaveni, naročito Nijemci i Madžari, imadu se sada nepreporno smatrati ovdašnjim državljanima te imadu u smislu člana 70. Ustava pravo glasa, ako su stekli do 1. siječnja 1910. zavičajnost u bilo kojoj općini koja se nalazi u našoj kraljevini. Mjeseca studenog 1922. izdao je ministar unutarnjih djela pod brojem 2717 / 1922 naredbu svim oblastima, da imade pravo glasa i svaki onaj Nijemac i Madžar koji je optirao (izabrao) ovdašnje državljanstvo, bez obzira da li mu je molba za opciju već riješena ili nije.
Pravo glasa nemaju aktivni oficiri i vojnici dok vrše vojnu dužnost.
Privremeno gube pravo glasa:
- Oni koji su osudjeni na tamnicu (robiju) dok nisu kaznu izdržali
- Oni koji su osudjeni na gubitak gradjanske časti dok traje kazna
- Oni koji su pod stečajem
- Oni koji su pod skrbništvom
(foto: kafotka.net)
