Legitimno je pitanje kako to da je tom Karlovcu trebao veliki hotel s većim brojem kreveta od svih današnjih hotela u Karlovcu i dva kampa, a današnjem koji kao ima velike turističke ambicije, ne treba?

Nije za vlast sve tako crno u pandemiji koronavirusa. Ovo je zapravo sjajna godina za nečinjenje, za sve što se godinama propuštalo planirati i napraviti, korona je zapravo genijalan alibi koji će se koristiti još dugo vremena.

Eto, i Karlovcu kuca još jedna turistička sezona na vrata, a najavljivani hotel na Korani je i dalje veći kafić, ne znamo i dalje što je s hotelom Central, auto-kamp kao samorazumljiv koncept turističke ponude grada na četiri čiste rijeke gradskoj vlasti nije ni u primisli. Turističke sezone po svemu sudeći neće ni biti, pa ionako nije nikoga briga.

Sadržaj se nastavlja...

A druge godine, opet sve po starom. Posegnut će se u kasu s novcem poreznih obveznika, platit će se outsourcing firme da naprave nekoliko manifestacija koje će izgledati „feš“ i kulturno. To što te manifestacije ciljaju na ljude izvan Karlovca, a gostiju sa strane je malo s obzirom na potencijale, nema veze. I tu nas vuče da ponovno podsjetimo na paradoks razlike između današnjeg Karlovca i onog od prije nekih pola stoljeća.

Za razliku od današnjeg, taj je Karlovac bio izuzetno industrijski orijentiran, proizvodni pogoni su otvarani i novim industrijskim bazenima i širom grada, uglavnom na mjestima gdje su danas strani trgovački centri. U tom radničkom gradu, turizam je trebao biti sporedna gnjavaža. Ali i takav, imao je više turističkih kapaciteta nego ovaj današnji. Legitimno je pitanje kako to da je tom Karlovcu trebao veliki hotel s većim brojem kreveta od svih današnjih hotela u Karlovcu i dva kampa, a današnjem koji kao ima velike turističke ambicije, ne treba?

A da je ta priča imala smisla govore i statistički detalji od prije 40-ak godina. Recimo samo u srpnju 1979. mali kamp u Mrzlom Polju ostvario je dvije tisuće noćenja, uglavnom Nijemaca i Nizozemaca, a onaj na Rakovcu čak 3500. Nažalost, taj je kamp zbog izgradnje južne obilaznice prema Turnju morao je biti uklonjen, dok pozicija u Mrzom Polju i dalje stoji neiskorištena.  

Ovaj put donosimo zapis iz vremena dok je ta lokacija donosila novac i koji oslikava jedno zanimljivo vrijeme u kojem je – čini se – i u diktaturi odzvanjala jeka „ljeta ljubavi“ i hippie kulture.

„Treba li kamp crvenjeti?“, Karlovački tjednik, 31. srpnja 1969.

Međunarodni omladinski kamp u Mrzlom Polju postao je ovih sparnih ljetnih dana omiljena tema razgovora, govorkanja i ogovaranja Karlovčana. Šire se glasine da u kampu vlada „otvoreni nemoral“, da se omladina opija, da su učestale tučnjave, orgije i tko zna što sve nije pripisano na račun 240 omladinaca i omladinki iz Zapadne Njemačke, Italije i Čehoslovačke, koji su ovogodišnji gosti kampa. Optužbe koje su upućene na račun kampa često su „argumentirane“ ponekom „konkretnom“ pričom ili primjerom što se dogodilo ovih dana. To je izazvalo dvostruko ogorčenje i neraspoloženje Karlovčana. Jedni su ogorčeni što se sve to događa na očigled ljudi i što je

Općinska skupština za organizaciju društvenog života i izleta učesnika kampa dala tri tisuće novih dinara, a drugi zbog toga što se takve glasine, za koje kažu da su netočne, uopće šire.

Od prvog dana kamp je slabo organiziran što je kasnije dovelo do mnogih nemilih pojava - kaže čuvar Đuro Gačeša. Moja osnovna primjedba je što dobar dio učesnika kampa nema osjećaja gdje počinje granica morala. Svakodnevno sam svjedok ponoćnih kupanja u kostimu Adama i Eve u Mrežnici, opijanja i sličnog. U sobama spavaju pomiješano omladinci i omladinke, sobe su pune boca alkoholnih pića, najviše vina i rakije, a na šanku je za petnaestak dana napravljen promet od 12.000 novih dinara a gdje je još onaj promet koji su ostvarili konobari... Ne znam, možda sam zastarjelih nazora, ali ovakve postupke ne mogu odobravati, tim više što se događaju na očigled kupača i djece.

S druge pak strane, predsjednica Općinskog komiteta Saveza omladine Jadrana Kasun kaže da su ljudi skloni preuveličavanju nekih stvari. Ako tu i tamo netko od njih nešto popije i to se može razumjeti, ali najveću gužvu stvaraju karlovački huligani koji dolaze u kamp, napijaju se i izazivaju međusobne tučnjave. Dosad su bile dvije tučnjave i u njima su sudjelovali uvijek Karlovčani a omladinci su se redovito disciplinirano povlačili u šatore….

Ne kažem da nije bilo i organizicionih propusta, ali pri ocjeni svrhe i korisnosti kampa treba sagledati i drugu stranu medalje, a to je ono što smo kao organizatori učinili. O tome smo informirali i predsjednika Sabora Jakova Blaževića koji je posjetio kamp i pozitivno se izrazio o njegovoj svrsi i namjeni...

„Prvobitno nezadovoljstvo s hranom je nestalo kad se prilagodila našim željama, a ostalo je mislim sve u redu“,  kaže Kamm Heinz, rukovodilac njemačke omladine. „Program boravka, posjeti i izleti su vrlo uspjeli a posebno cijenim što se zbližava omladina raznih zemalja. Iznenađen sam pričama o incidentima i nemoralu ...“
„Neobično sam zadovoljan s kampom, posebno zbog kontakta s omladinom CSSR i Zapadne Njemačke kao i posjetama i izletima koje smo imali. Nadam se da će se kamp održati i dogodine“,  kaže Borghi Giuuliano rukovodilac talijanske omladine.

Tako govore neposredni organizatori i učesnici kampa. Njihova su mišljenja dosta različita, ali se uglavnom slažu da je bilo i propusta koje su nastojali ukloniti. Ogorčeni su zbog govorkanja i zbog dovođenja u pitanje korisnosti održavanja takvih skupova omladine iz raznih zemalja ubuduće o čemu je bilo i napisa u dnevnoj štampi. Ali, istini za volju treba reći i to, da su ogorčeni i mnogi kupači koji provode ove sparne ljetne dane uz obale Mrežnice i često su zajedno sa svojom djecom i protiv svoje volje svjedoci neželjenih prizora…