A iznimke su stvarale plodno tlo da jedna od omiljenih socijalističkih uzrečica „snađi se druže“ zasja u punom svjetlu.

Javni, odnosno državni službenici sa zagarantiranim poslom do mirovine, osim ako nešto jako gadno ne zabrljaju, bili su i ostali najpoželjnije mušterije banaka. Oni će dobiti kredit i u krizi i u dobroj konjunkturi.
 
U vrijeme sve zastupljenijeg prekarnog rada, na ograničeni rok kod privatnih poslodavac koji i sami muče muku s likvidnošću, pa sad još i s tamnim oblacima krize iznad nas zbog pandemije, teško je doći do kredita, bez obzira bili radnik ili poslodavac. U krizi su banke neke pandemijom pogođene djelatnosti jednostavno prekrižile za kredite bez obzira na stanje na računu. Kad dođete u banku s vama više ne razgovara bankovni službenik s ikakvom autonomnošću, umjesto njega za šalterom može biti i robot koji će vam predati papir s milijun uvjeta i ubaciti ga u program koji će vas vjerojatno eliminirati zbog neke sitnice. 

Da je tome tako od ovog ljeta sugerira i gomila novih slučaja gdje banke pokazuju krajnji oprez u davanju kredita, iako su Hrvati nacija s dokazanom poviješću visokog postotka vraćanja kredita. Pa će vam tako banka odbiti kredit ako vam je firma primila pomoć od države zbog korona krize, nekim kandidatima kredit je odbijen jer im je na transakcijama osobnog računa zabilježena online uplata par stotina kuna na kladionice. Kredit ćete teško dobiti ako negdje niste zatvorili neki minus. Ništa se više ne može sakriti, sve je elektronski povezano, banke je teško preveslati. I u neka druga vremena politika izdavanja kredita za građane je znala biti postrožena u određenim situacijama, ali uvjete je diktirala država. A kad je tako, država uvijek ostavi neke iznimke izuzete od pravila. A iznimke su stvarale plodno tlo da jedna od omiljenih socijalističkih uzrečica „snađi se druže“ zasja u punom svjetlu. Kako se dolazilo do kredita u Karlovcu kad se kredit nominalno nije moglo dobiti bez skupog učešća pročitajte u tekstu iz vremena dok je Tito još hodao zemljom.

Sadržaj se nastavlja...

„Krediti“, Karlovački tjednik, 29. rujna 1979. 

Na kreditnom odjelu Karlovačke komercijalne banke, koji je najbolji barometar kreditne potrošnje, posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno stupanjem na snagu novih uvjeta za kreditiranje kojima su osjetno povećana učešća za sve vrste potrošačkih kredita, uz primjetnu stagnaciju već klasičnih kredita nezapamćen skok bilježe takozvani liječnički krediti, te krediti koji se izdaju za troškove preseljenja. 

Na temelju ovih pokazatelja nameće se ocjena da je proteklih mjeseci naglo u Karlovcu porastao broj kronično oboljelih osoba, odnosno da je izgrađeno na desetine novih stanova. I jedna i druga pretpostavka ne odgovara stvarnosti, već je riječ o „spretnom manevru“ preko kojega pojedinci uz odgovarajuće potvrde nadležnih organa, odnosno liječnika, dolaze do kredita koji jisu opterećeni učešćem. Da ova pojava nije beznačajna, najbolje govore podaci. U siječnju, veljači i ožujku broj izdatih kredita za ove namjene iznosio je desetak mjesečno, no stupanjem na snagu novih restriktivnih mjera taj se broj nekoliko puta povećao i samo za proteklih osam mjeseci Karlovačka banka izdala ih je oko 280. Banke su pred ovom najezdom nemoćne jer se krediti izdaju na osnovu potvrda. Kolektivu je vrlo teško, čak nemoguće ocijeniti kome je, recimo, liječnički kredit potreba, a kome nije. 

istini za volju, ne radi se o pozamašnim sredstvima, no ostaje pitanje koliko su pojedine službe i medicinske ustanove, koje izdaju potvrde na osnovu kojih se podižu krediti, spremne da svojim ponašanjem pomognu stabilizaciju. Sasvim je sigurno da su ti kolektivi usvojili stabilizacione programe, no ovi konkretni primjeri ipak ukazuju da ih nije mimoišao formalizam.