Devet godina kasnije i dalje imamo nula bazena i nula podzemnih garaža

 

Osim bazena, kina i velikog hotela na Korani, redu vječitih karlovačkih fatamorgana i obećanja koja se ciljano pojavljuju pred lokalne izbore, pripada i podzemna garaža. Baš kao i bazen, Karlovac je nema i nikada je nije imao. Tehnički gledano - opet kao i bazen u zgradi bivšeg Že-Čea sada MV Trenda koji to zapravo nije - Karlovac će uskoro dobiti svoju prvu podzemnu garažu kad se završi nova zgrada što upravo niče na uglu Meštrovićeve i Krležine ulice.

Tehnički gledano, jer to jest podzemna garaža, ali je minijaturna i privatna, bit će na korištenje samo stanarima. To nije garaža o kojoj nam političari iz HDZ-a prigodno predizborno lažu. Prisjetimo se,  2013. pred izbore je ispred robne kuće „Karlovčanka“ osvanuo veliki pano s projektom podzemne garaže s čak tri nivoa i 330 parkirnih mjesta. Izbori prošli, oni koji su obećali, pobijedili su, i onda naglo izgubili volju za takvim projektom. Četiri godine kasnije, novi se ciklus izbora približio pa je javnosti iz gradske uprave poručeno da Grad ne odustaje od izgradnje podzemne garaže, samo je zaboravilo precizirati gdje bi ta garaža uopće bila.

Sadržaj se nastavlja...

Tih godina, tamo oko spomenutih izbora 2013., tadašnji gradonačelnik Jelić obećavao je Karlovčanima dva bazena, pa je tu „dualnu“ retoriku upotrijebio i na zavaravanju oko garaža. Osim „projekta“ objavljenog na panou ispred Tekstilke, vlast je naručila, pa onda i platila idejni projekt uređenja Trga bana Jelačića s podzemnom garažom uglednom paru arhitekata Peneziću i Rogini. Devet godina kasnije i dalje imamo nula bazena i nula podzemnih garaža, s tim da treba napomenuti da je s projektom bazena kojem je građevinska dozvola istekla i koji je rezultirao s jednim velikim ništa, u vjetar bačeno 5,4 milijuna kuna našeg novca.

Treba biti pošten i reći da oni prije naših demokratskih čelnika nisu bili ništa manji prodavači magle po tom pitanju. Prvi natječaj za projektnu dokumentaciju bazena raspisan je još 1954. godine jer je Karlovcu bio potreban i tada, bez obzira na opravdanja tipa „ali, imamo četiri rijeke“. Ideja prodaje priče o podzemnoj garaži je nešto novija iz logičnih razloga. U Karlovcu je prije pola stoljeća bilo deseterostruko manje automobila nego danas. Prvi spomen o potrebi garažnog prostora ispod zemlje na koji smo naišli u starim novinama datiran je 1981. godine. Kao što se vidi iz teksta u nastavku, iste su to priče iz drugih vremena, samo je ambicija manja – tada se razmišljalo o kapacitetu od 220 parkirnih mjesta. I nije bilo političko obećanje, već prijedlog gradskih arhitekata.

„Trg braće Benić u novom ruhu?“, Karlovački tjednik, 16. travnja 1981.

Projektanti karlovačkog „Urbanisa“ pokrenuli su ideju da riješe problem parkiranja na Trgu braće Benić ispred robne kuće „Karlovčanka“ i Zrinskom trgu. Prema idejnom rješenju projekta koji su izradili Tomislav Lasić i Branko Čordašev, parkiralište bi se gradilo pod zemljom na sadašnjem trgu, na površini od 5.700 kvadratnih metara i to za smještaj 220 automobila.

Gradnja parkirališta zamišljena je u dvije etaže. Prva bi imala 104 parkirna mjesta, ulaznu i izlaznu rampu s naplatnom prostorijom. U sklopu parkirališta izgradila bi se upravna prostorija, sanitarni čvor, te stepenice i rampa za vozila. Druga bi etaža imala 117 parkirališnih mjesta i bila bi izgrađena na šest i po metara dubine. Pored parkirališnog prostora, dato je rješenje za uređenje površinskog dijela trga. Prema prvoj verziji trg bi imao zelenu površinu, a dio uz samu robnu kuću imao bi panoe namijenjene potrebama robne kuće. Druga verzija predviđa izgradnju fontane, prostora za održavanje javnih priredbi, te izložbeni prostor za robnu kuću.

Izgradnjom ovog prostora, riješio bi se ne samo problem parkiranja vozila za potrebe robne kuće, Službe društvenog knjigovodstva i drugih ustanova smještenih u neposrednoj blizini, nego i parkiranje automobila za posjetioce kazališta. Izgradnjom parkirališta ispod trga ukinula bi se parkirališta na Zrinskom trgu, te bi ta površina dobila novu namjenu. Mogao bi se zasaditi zeleni pojas ispred niza trgovina koje su smještene na lijevoj strani trga i obogatiti raznim sadržajima (mini kafićima, slastičarnicama i sličnim), koji bi okupljali prolaznike koji su došli kupovati.  

Inicijativa projektanata „Urbanisa“ vrijedna je pažnje i trebalo bi o njoj provesti širu raspravu i čuti mišljenja i prijedloge kako je realizirati. Tako bi se jedan od velikih problema grada, parkiranje automobila u užem centru, počeo uspješno rješavati.