KA RETROVIZOR

KARETROVIZOR

Zamislite da vam "Elektra" danas isključi struju na osam sati par puta tjedno. Prije 40 godina takve su se stvari događale

Zamislite da vam
KAfotka.net

Riječ redukcija važna je riječ iz rječnika pojmova iz socijalizma, jer su se s njom sistem, a onda i ljudi, redovito susretali.

Zamislite situaciju da vam sutra iz Elektre poruče da će zbog povećane potrošnje, odnosno neracionalnog trošenja električne energije biti prisiljeni isključivati određena područja grada. Da nemate tople vode u stanu, da ne možete gledati televiziju, a mnogima, posebno mlađima da se desi još gora noćna mora, da nemaju interneta….Danas nam je to nezamislivo. 

Pa ipak, u zadnja dva desetljeća postojanja socijalističke Jugoslavije to je bila skoro normalna stvar. U prva dva desetljeća je ljudima za malo što je struja osim rasvjete i trebala, nije bilo bogzna što za priključiti na struju kao danas pa nije bilo ni neke štete. Malo karikiramo, ali ljudi su – jer su vremena bila takva – znala živjeti i zabavljati u stvarnom, a ne u virtualnom svijetu. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Riječ redukcija važna je riječ iz rječnika pojmova iz socijalizma, jer su se s njom sistem, a onda i ljudi, redovito susretali. Iz današnje perspektive, čitajući stare novinske članke, teško je dokučiti što im je zapravo bio uzrok. OK, domaći energetski kapaciteti su bili očito premali za rastuće stanovništvo, potrebe i početke potrošačkog načina života. No, ipak je malo čudno da Elektra – kao u nastavku teksta – moli potrošače da troše struju racionalnije i da štede, kao da je štednja jedini način da se obuzda potrošnja.

Nekako je nejasno zašto nije postojala opcija da se struja uveze i počne naplaćivati po tržišnoj osnovi. Možda je u pitanju sasvim drugačiji mentalni sklop u kojem tržišni princip kupovanja za manje i prodavanja za više jednostavno nije dolazio u obzir. Skuplja, ili bitno skuplja struja u takvim slučajevima bila bi najbolji lijek za povećanu potrošnju, ali onda više ne bi bilo ni važno moraliziranje da je štednja dobra stvar, kad s kupljenom strujom u inozemstvu domaći distributer ne bi bio na gubitku. Ovako, jeftino je bilo svima, štedjeli su oni najnaivniji, a na kraju su ispaštali svi kad bi ostajali u mraku. 

Ako je u nečemu tržišna privreda superiorna onoj planskoj, onda je to tržište samo. Kad su na snazi tržišni principi redukcije jednostavno nisu opcija. Kad je sve naše pokrivaš se i tuđim, kad je samo tvoje – ako imaš malo mozga u glavi – pokrivaš se s onoliko koliko ti je pokrivač dugačak. Ako nemaš, sam si kriv. Barem ne ispaštaju svi. 

„Apel“, Karlovački tjednik, 19. studenog 1981. 

Električne energije ćemo imati onoliko, koliko ćemo štedjeti. Konstatacija je, međutim, da štednja i racionalna potrošnja električne energije nisu shvaćeni kao trajni zadatak. Što više, u posljednjih dvadesetak godina u potrošnji struje u nas dominira potrošački mentalitet kao, uostalom i kod drugih vidova potrošnje. Kao bumerang to  nam se vraća upravo ove godine. 

Već tri mjeseca, naime, živimo s drugim stupnjem redukcije električne energije. Do posljednjeg zahlađenja postizani su koliko-toliko zadovoljavajući rezultati. Posljednjih nekoliko dana, međutim, ima mjesta i zabrinutosti. Od petka do ponedjeljka u prosjeku se na području koje strujom snabdjeva karlovačka „Elektra“, trošilo 14,5 posto električne energije više od dozvoljenog. Najveća potrošnja zabilježena je u nedjelju, kad je potrošeno 784 megavat sati ili 21 posto više od plana. 

Voda je, ističu u „Elektri“ sada došla do grla. Situacija može biti još gora, jer su jugoslavenski energetski potencijali relativno mali. Naš udio u svjetskom stanovništvu iznosi oko 0,6 posto, u potrošnji električne energije oko 0,4 posto, a u svjetskim energetskim rezervama oko 0,1 posto! Računica je jasna: trošimo više nego što imamo i možemo. 

Otuda apel radnika „Elektre“ da se štedi i električna energija troši racionalnije. U protivnom, dogodit će se ono najgore: pojedina područja će se u određeno i na određeno vrijeme morati isključivati. Istina, mi nemamo tradicije u štednji u smislu racionalne potrošnje električne energije. Štedimo kampanjski. Posljedica takove štednje je i ta, da se često ušteda i racionalna potrošnja povezuju s redukcijom i nestašicom. Nažalost, ni redukcija nam nije suviše efikasna, što se vidi po osvjetljenim izlozima, svjetlećim reklamama, upaljenim žaruljama usred dana, porastu prodaje termoakumulacionih peći…

Štednja je, međutim, neminovna. I ugodnija (i bezbolnija) od mraka. 

Foto ilustracija - KAfotka.net

Izdvojeno


Reci što misliš!