KA RETROVIZOR

KARETROVIZOR

Panika u Socijalističkom savezu: u nekim mjestima izašlo nam je "samo" 73 posto birača na izbore. Sreća u HDZ: pobijedili smo u 50 općina i gradova i prije izbora

Panika u Socijalističkom savezu: u nekim mjestima izašlo nam je
KAfotka.net

U tom smislu rekli bismo da naša demokracija sve više liči na vremena socijalističkih saveza, ali ne možemo jer je čak i u komunizmu, ako nije bilo alternative partiji, partija je pred delegate i narod barem stavljala protukandidate iz iste te partije, pa se barem moglo birati među ljudima.

Koliko je hrvatska demokracija u krizi svjedoči i činjenica koja se može saznati na web stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Naime, i prije lokalnih izbora naredne nedjelje u barem 55 općina i gradova rezultati su poznati i prije izbora jer nitko nije istaknuo protukandidata. Drugim riječima, skoro 10 posto općina i gradova u Hrvatskoj već zna svoje načelnike i gradonačelnike. U velikoj većini tih slučajeva jedini kandidat je onaj HDZ-ov čime se premijer i već javno pohvalio, iako je postizanje cilja da najveća stranka ubije volju za natjecanjem bilo kome drugome zapravo tužan doseg i temeljna negacija biti demokracije. U tom smislu rekli bismo da naša demokracija sve više liči na vremena socijalističkih saveza, ali ne možemo jer je čak i u komunizmu, ako nije bilo alternative partiji, partija je pred delegate i narod barem stavljala protukandidate iz iste te partije, pa se barem moglo birati među ljudima.

Uz ubijanje volje za političkim natjecanjem, rame uz rame ide i ubijanje volje u biračima da izađu na izbore i tamo gdje imaju mogućnost birati između više kandidata. Tu su uz HDZ kumovale i druge stranke svojim slabostima, lošim mandatima kad bi ih dobile i zaključkom mnogih da je sve to isto i da nema bitne razlike tko god da je na vlasti. A upravo to opasno stanje svijesti uvijek ide na ruku vladajućoj kliki. Na kraju glasuju samo oni koji imaju potencijalnih ili konkretnih interesa da se zadrži status quo, ili idealisti koji misle da se stvari mogu i moraju mijenjati, ali s vremenom postaju sve veća manjina.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U Karlovcu je postojao određeni birački entuzijazam u prvih deset godina neovisne Hrvatske, 1993. godine izašlo je relativno malih 57 posto upisanih glasača, ali bio je rat, mnogo ljudi je otišlo privremeno ili trajno iz grada, a i inače izvanredna ratna vremena nisu najzgodnija za stranačke partikularizme. Četiri godine kasnije čak 69 posto birača je izašlo na karlovačka birališta. Zadnji put kad bilježimo izlaznost veću od 50 posto je 2001. Četiri godine pali smo na povijesno niskih 39 i otad se vrtimo oko bijednih 40 posto, a da nikog ne brine što misli ostalih 60 posto.

Što je najgore, tih 60 posto misli da se izmaklo iz farse, da je iznad te banalne rabote izbora, da se ionako ništa ne može promijeniti, a posredno itekako biraju, tako što dozvoljavaju da drugi odlučuju u njihovo ime. I to potencijalno gluplji, pokvareniji, sebičniji i malograđanski vođeni svojim sitnim osobnim interesima.

I dalje ostaje enigma kako to da su ljudi u socijalizmu vapili za slobodom, političkom emancipacijom i dokidanjem jednoumlja i opet masovno izlazili na referendume o konkretnim stvarima (kao što su u Karlovcu bili samodoprinosi za izgradnju škola i bolnice), ali i na političke izbore gdje su unutar jedne partije glasovali među više kandidata o svojim delegatima u tvornicama, gradskim i kotarskim skupštinama, te zastupnicima u Saboru. Danas pak kad imaju slobodu biranja različitih političkih opcija, u velikoj većini na dan izbora ostaju doma i dozvoljavaju da o budućnosti grada ili zemlje za njih odlučuje netko drugi.

Treba ostvariti zahtjeve birača, Karlovački tjednik, 26. lipnja 1969.

Na čitavom području karlovačko-kordunske i ličke regije organizirano je više od 600 predkandidacijskih skupova na kojima je učestvovalo više od 50 tisuća birača. Na ovim skupovima istaknuta je kandidatura 2218 kandidata za 896 odborničkih mjesta. Među istaknutim kandidatima bilo je i 220 žena, 117 omladinaca i više od 500 radnika iz neposredne proizvodnje. Istovremeno je za Sabor SR Hrvatske istaknuto 244 kandidata za 39 zastupničkih mjesta, dok je za Saveznu skupštinu bilo 72 prijedloga za 10 poslaničkih mjesta.

Do pada interesa birača došlo je nakon održanih kandidacionih konferencija kako općinskih tako i regionalnih…Slabiji interes za ove skupove bio je tako gdje se uz potvrđivanje kandidature na zborovima birača nije istovremeno raspravljalo i o neposrednim zadacima u razvitku komune, radnih organizacija i mjesnih zajednica. Slabo zanimanje birača bilo je i tamo gdje se trebalo potvrditi kandidaturu za samo jednog a ne više kandidata.

Ipak je na neposrednim izborima odaziv bio dobar, ali nešto slabiji nego na izborima 1967. godine. Na izbore za općinska vijeća s područja ove regije 1967. godine izašlo je više od 89 posto birača, a ove godine za 6 posto manje. Za vijeća radnih organizacija 1967. godine glasalo je također 89 posto birača, a ove godine 3 posto manje.

Godine 1967. na izbore za zastupnike u Saboru odazvalo se 91,5 posto birača, a ove godine 86,3 posto, dok je za Savezno vijeće Savezne skupštine ove godine glasalo 84,8 posto birača što je za 7,3 posto manje nego 1967.

Površni promatrač mogao bi zaključiti da se radi o većoj političkoj apstinenciji dijela birača. U općini Vojnić nije glasalo 998 birača, a broj odsutnih na dan izbora bio je oko 580. U Ozlju na izbore nije izašlo čak 2145 birača, ali treba reći da ih je 1197 na privremenom radu u inozemstvu…

No, i bez obzira na opravdane razloge začuđuju slabi izborni rezultati u nekim mjestima kao Ličkom Osiku gdje se odazvalo samo 73 posto birača, ili u Prisjeci kod Vojnića gdje se odazvalo samo 74,3 posto od ukupnog broja birača, da nabrojimo samo neke…

Socijalistički savez s područja ove regije založit će se naročito za neposredne izbore svih skupština i vijeća od komune do federacije. Ostvarenje ovog zahtjeva birača uklonit će mnoge nesporazume i poteškoće i smanjiti kompliciranost izbornog sistema. Istovremeno, stalna briga Socijalističkog saveza morat će biti daljnje razvijanje skupštinskog sistema rada u jačanju uloge skupština i njihovih tijela kao i širi utjecaj neposrednih proizvođača, žena i omladine. vrijeme do slijedećih izbora treba da pridonese većoj afirmaciji omladine i žena kroz njihov rad u samoupravnoj praksi, kako u radnim organizacijama, tako i u skupštinskim tijelima…

Izdvojeno


Reci što misliš!