Među ruskim izbjeglicama pristiglim u Karlovac dvadesetih godina prošlog stoljeća bila je i Ana Zvezdin, majka slavnog kazališnog umjetnika Georgija Para.

Brojne izbjeglice iz Ukrajine, koje bježe pred brutalnom ruskom agresijom, pronašle su spas i u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Kao i mnogo puta dosad, pokazali smo svoje veliko srce i mnogi pomažu na sve moguće načine. Djeca se uključuju u redovne školske programe, ali i oni nadareni u posebne ustanove poput Glazbene škole Karlovac, ima već malih Ukrajinaca i u gradskim sportskim klubovima, a neke od njihovih majki već su našle i barem privremene poslove koji će im omogućiti lakši život u ovim teškim trenucima.

A, prije ravno stotinu godina, Karlovčani su se trudili olakšati život izbjeglicama iz - Rusije. Prvi od njih pristigli su još nekoliko godina prije kao zarobljenici iz Prvog svjetskog rata, a u povijesti grada vječno su zapamćeni i u imenu Ruskog puta, kojeg su upravo oni gradili povezujući stari centar grada s gazom na Korani. I dio tadašnjih ruskih zarobljenika odabrao je ostanak u Karlovcu, a još veći broj Rusa stigao je u naš grad i cijelu tadašnju Kraljevinu SHS početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća nakon Ruskog građanskog rata.

Sadržaj se nastavlja...

Uz mnoge koji su svoj posao pronašli kao šegrti, fizički radnici i slično, bilo je tu i liječnika, umjetnika, profesora... koji su ostavili primjetan trag u tadašnjem gradskom društvenom životu. Među istaknutijim karlovačkim obiteljima ruskog porijekla su Bordelius, Ignaščenko, Fadejev... akademski slikar Ilja Ahmetov 1925. u crkvi Presvetog trojstva 1925. je povodom 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva naslikao vrijednu sliku "Krunjenje kralja Tomislava", a među ruskim izbjeglicama nakon tamošnjeg građanskog rata bila je i Ana Zvezdin, majka slavnog kazališnog umjetnika Georgija Para. 

"Dajmo rada ruskim izbjeglicama!", Hrvatska sloboda (Karlovac), 14. travnja 1922.

Za vrijeme boravka od godine i pol dana ruskih izbjeglica u Kraljevini SHS mnogi su od njih našli namještenje u privatnoj ili državnoj službi da poštenim radom osiguraju svoju ezgistenciju i svoje sile prenesu u službu države koja im je dala utočište. 

No, do sada mnogi nisu namješteni te su prinuždeni živjeti od slučajne zarade kao nadničari, koji rad više puta ne odgovara ni položaju ni fizičkim silama dotičnika.

Danas kada se većina ruskih bjegunaca, nekoji više nekoji manje upoznala sa hrvatskim ili srpskim jezikom, mogućnost prijema u službu znatno je olakšana i to ne samo u svojstvu radnika nego i u svojstvu činovnika, knjigovodja, dopisnika, radničkih nadziratelja, skladištara i dr. u trgovačkim i obrtničkim poduzećima, u bankama, uredima i.t.d. Uredno vršenje poslova koji su već u službi najbolje preporučuje ruske izbjeglice. Uvjereni smo da bi mnogi uredi, trgovačka poduzeća i profesionalna društva rado primili Ruse u posao, ali im je izbor lica težak jer ne znadu kamo bi se obratili, osobito tada kada su potrebni specialisti. 

Zadaća traženje rada ruskim izbjeglicama teška je, ali se karlovačko agentstvo odsjeka rada "Državne komisije za ruske izbjeglice u Kraljevini SHS" usudjuje nadati da bi mu kraj simpatičnog odnošenja vlasti i privatnih poduzetnika pošlo za rukom tu zadaću ispuniti tako da bi mnogi nezaposleni Rusi život osigurali dostojnim radom. Zbog toga "Ruski biro za namještanje izbjeglica u Karlovcu" umoljava svakoga, kako u Karlovcu, tako i na strani, koji može pružiti kakav bilo rad ruskim izbjeglicama neka se javi u pisarni ovog biroa (Ljekarnička ulica 12, prizemno desno), bilo usmeno ili pismeno. 

Na raspolaganju ima: inženjera, elektrotehničara, slikara, šofera, bankovnih činkovnika, kontoarista, radnika za tvornice i drugih.

(foto: kafotka.net)