Ako je praznik bio blizu vikenda - to se spajalo. Ako je padao na praznik slobodni su bili petak ili ponedjeljak.

Ne treba previše argumentirati tvrdnju da je Praznik rada, neovisno o hrvatskim standardima ipak većini ljudi u vokabularu internacionalizirani 1. maj, nekada bio dočekivan i obilježavan puno svečanije nego danas. 

Nije to ni čudno, jer u socijalizmu radnik je ponegdje fiktivno, a ponegdje i stvarno, imao važniju ulogu nego što je ima danas pa se, primjerice, nije moglo dogoditi da su manje-više sve trgovine u gradu otvorene na - Praznik rada. Ne samo to, već je vrlo rijetko praznik bio i na sam 1.5. - ako je bio blizu vikenda to se spajalo, ako je padao na vikend, slobodan dan radnici su dobijali u petak ili ponedjeljak. 

Sadržaj se nastavlja...

Mijenjali su se i načini obilježavanja, besplatni grahovi i slično zapravo su novotarija, prije su građani sami odlazili na izlete i bila je to lijepa tradicija i nešto gotovo nezaobilazno. Druženje u prirodi samo po sebi je bilo događaj u kojem se sudjeluje, a danas smo previše ovisni o raznim organizatorima pa se tako i dogodilo da ove godine Karlovac, istina, s jedne strane ima izuzetno bogat prvomajski vikend s obiljem događanja, ali da niti jedno od njih nema veze sa samim praznikom. Zamrli karlovački SSSH nije organizirao niti tradicionalnu biciklijadu koja je bila lijepa poveznica između nekadašnjih i današnjih načina obilježavanja Praznika rada. Možda im se ove godine može još progledati kroz prste zbog dosta naglog ukidanja mjera i nesnalaženja u novonastalim okolnostima, ali za sljedeću godinu ovu bi manifestaciju svakako trebalo obnoviti. Ukoliko to SSSH nije u stanju, neka organizaciju preuzmu biciklistički klubovi uz potporu samog grada - uostalom, i ove godine članovi Pedala Laganini kluba, kao i neki građani, sami su se uputili do Grduna, koji je posljednjih dvadesetak godina bio središnje mjesto prvomajskih okupljanja.

Prije 60 godina, pak, bio je to Stari grad Dubovac, koji je i ovog vikenda bio mjesto lijepog i sadržajnog događanja, ali nevezanog uz praznik. Osim toga, masovno se išlo i na izlete. Karlovački tjednik tako 1962. godine navodi što svojim stanovnicima nude Topusko, Lešće, Pojatno, Slunj, Ozalj, Jarče Polje, Ogulin i, dakako, Karlovac, u dijelu teksta koji i prenosimo s digitaliziranih internet stranica karlovačkog tiska.

"Turistički barometar uoči prvomajskih praznika - Kuda na izlet?", Karlovački tjednik, 28. travnja 1962.

KARLOVAC - DUBOVAC

Stari grad je postao vrlo omiljeno izletište Karlovčana. Za prvomajske praznike proradit će u dvorištu gradine ljetna restauracija s glazbom i raznim specijalitetima. Novost, koju će Karlovčani sigurno dobro prihvatiti.

NEBODER

Na platou ispred "Nebodera" proradit će za prvomajske praznike terasa sa živom ogradom uz rub ceste. Za prvo vrijeme postavit će se desetak suncobrana, a kasnije se planira postavljanje pomičnog krova od plastične mase. Stakla u kavani skinut će se i glazba će se čuti i na terasi. Od 1. maja svirat će novoangažirana glazba, a razmatra se i uvođenje barskog programa.

PUTNIK

Putnik priređuje brojne izlete za građane. Ako želite u posljednji čas nekamo na izlet, izaberite:

Izlet u Ozalj i Šmarjetske traje 1 dan, a cijena je 2100 dinara.

Ako želite u Vojnić i Petrovu goru jednodnevni izlet košta 1600 dinara.

Jednodnevni izlet na Plitvička jezera stoji 2000 dinara.

Dva dana na Vršiču i u dolini Trente stoji 6900 dinara.

Izlet u Logarsku dolinu na dva dana po cijeni od 4900 dinara.

Trodnevni izlet kroz Istru i Primorje i Plitvička jezera - 10.500 dinara.

Na tri dana za Plitvice, Zadar, Crikvenicu Malinsku za - 10.600 dinara.

Za 10.300 dinara možete na tri dana ići u Jajce, Bihać i Plitvice.

Jednodnevni izlet kroz Hrvatsko Zagorje (Kumrovec, Trakošćan) stoji 2100 dinara.

(foto: kafotka.net)