O razmjerima najbolje govori podatak da je 3500 komada stoke u prvom petku travnja ocijenjeno - slabom ponudom.

Petak kao sajmeni dan karlovačka je tradicija koja traje već gotovo punih 400 godina. Naime, prema povijesnim zapisima još je daleke 1639. godine odlučeno da će se upravo petkom održavati sajmovi u Karlovcu i to je postalo toliko uvriježeno da su se Karlovčani i otvoreno bunili kada su vlasti željele promijeniti sajmeni dan u gradu i uspjevali zadržati ga na petku.

Tradicija je, svi to dobro znamo, održana i do danas, iako s daleko manjim značajem nego u prošlosti, što je i razumljivo. Velikih stočnih sajmova odavno nema, klasična tržnica prebačena je u novi dio grada i dostupna je svaki dan, no "stara krama" održava duh nekadašnjih sajmova. 

Sadržaj se nastavlja...

Prije ravno 100 godina, lokalne su novine objavljivale i izvještaje o ponuđenoj i prodanoj stoci i robi svakoga petka, a o razmjerima tadašnjih sajmova, posebno onog stočnog, možda i najbolje govori prvi travanjski izvještaj po kojem su brojke koje dosežu gotovo 3500 komada stoke - male.

"Tjedni sajam od 6. travnja 1923.", Hrvatska sloboda Karlovac

Radi nastanka velikih proljetnih poslova, dogon stoke te donos živežnih namirnica bio je slabiji od drugih sajmova ove godine. Potražnja je bila prilična pak su stoga cijene bile visoke.

Na marveno sajmište dognano je 2320 komada goveda, 912 svinja, 124 komada janjadi i 382 konja. Prodano je 1353 komada volova, 8 bikova, 162 krave, 42 junice, 160 telića, 82 komada težih i 446 mršavih svinja i odojaka. Za Italiju kupljeno je nešto malo goveda i konja za Saronu, Trst, Veneziu, Veronu i Postojnu, dok su veće partije kupljene za Beč i Graz. Za domaći konzum prodano je u Ljubljanu, Maribor, Kastav, Bakar i Zagreb i to najvećim dijelom teladi tako da je ono što je dognano ubrzo razgrabljeno.

Donos živežnih namirnica na Jelačićev trg bio je daleko ispod potraživanja. Nekoliko golišavih pilića "pohanaca" prodano je po Din. 45 do 60 po paru, pilići Din. 75 do 100. Jaja bilo je razmjerno dosta po Din. 1.25 po komadu. Krumpira za sjeme bilo je po Din. 20 do 30. Od riba donešeno je nešto smudjeva, somova, bjelica, deverika i štuka.

Nemogućnost da siromašniji stališi radi velike skupoće kupuju novu odjeću i obuću učinila je svoje pa je trgovina starinom na starežarskom tržištu dosegla do sada nevidjen obujam. Tržište bilo je puno raznovrsne robe počevši od bakandža do šimi cipela, izlinjalih frakova najrazličitijih, austrijskih i talijanskih uniforma, pokućiva, posteljine, praznih boca i starog željeza.

(foto: kafotka.net)