Zajednica športova Karlovačke županije i Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije organizirali su 28.studenoga 2018. godine, u Gradskoj knjižnici “I. G. Kovačić” u Karlovcu, promociju knjige “Tjelesno vježbanje i zdravlje” autorice prof. dr. sc. Marjete Mišigoj-Duraković i suradnika.
Tjelesna aktivnost i vježbanje usko su povezani sa sportom i rekreacijom. Sve je to izuzetno važno za promicanje tjelesne kulture, za što više kretanja i što više vježbanja. No, udjel stanovništva koji je redovito tjelesno aktivan i vježba, još nas ne zadovoljava u potpunosti. Nažalost, čak 62% populacije starije od 15 godina uopće se ne bavi sportskom rekreacijom ili drugim vidom tjelesne aktivnosti, a što su stariji to se bave sa tjelesnom aktivnošću sve manje. U ovih 38% građana RH, koji se bave nekim vidom tjelesne aktivnosti, njih 12% to čini 3-4 puta tjedno ,a 9% pet ili više puta tjedno. To je navika visoko obrazovanih sa višim prihodima te učenika i studenata u dobi od 15-20 godina s time da se jednako bave žene i muškarci. Najmlađa dobna skupina od 15-20 godina se bavi tjelesnom aktivnošću najmanje jednom tjedno i to njih 72%. Najmanje aktivni su stariji od 60 godina i to njih 80%. Ispitivanje je provedeno pod patronatom središnjeg ureda za sport i to na 1000 ispitanika starijih od 15 godina ( 52% žena i 48% muškaraca).
– Zadnji podaci govore da smo po pretilosti od 28 nacija u EU na 8. mjestu, jedino nam je starosna skupina od 18-24 godine sa body indeksom manjim od 10 bolja nego u EU. Ostale starosne skupne su daleko iznad, predebele – naglasio je na početku skupa u ime organizatora predsjednik gradske i županijske sportske zajednice Želimir Feitl, te se kratko osvrnuo na temu s pozicije sporta dodavši: – U odnosu na EU zadnje izvješće Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti iz 2017. godine na uzorku od 28.000 građana iz 28 zemalja, Hrvatska zauzima 9. mjesto sa 56% neaktivnih stanovnika dok je Grčka i Bugarska sa 68% neaktivnih na začelju te tablice, a naravno najbolji su Finska sa 13%, Švedska sa 15% i Danska sa 20% neaktivnih građana. Kod djece koja su ispitana 2003. godine bili su rezultati slijedeći: 5% ispitanih je bilo sa prekomjernom težinom, a 2-3% su bili pretili (debela djeca). Zadnja ispitivanja su puno lošija: 24% imaju prekomjernu težinu, a 13% su pretili.
– Stoga mi kao krovna sportska asocijacija grada i županije podržavamo ovakve uratke kao što je ova knjiga, koja obrađuje detaljan odnos tjelesnog vježbanja i zdravlja kod svih dobnih skupina – naglasio je Feitl.
Tjelesna aktivnost i prehrana preduvjet su za zdraviju populaciju i javnozdravstveni su prioritet Svjetske zdravstvene organizacije u razdoblju 2018. – 2030. godine. Knjiga Tjelesno vježbanje i zdravlje doprinos je hrvatske znanstvene zajednice tim smjernicama. Drugo dopunjeno izdanje sinteza je rada prof. dr. sc. Marjete Mišigoj-Duraković i 25 suradnika – znanstvenika i sveučilišnih nastavnika, koji iznose nova saznanja i preporuke u ovom interdisciplinarnom području. Knjiga obuhvaća spoznaje o biološkim mehanizmima kojima tjelesna aktivnost i vježbanje utječu na zdravlje te preveniraju i odgađaju kronične srčano-žilne i metaboličke bolesti i poremećaje (bolesti srca i krvožilja, dijabetes, povišeni krvni tlak, pretilost, mentalno zdravlje). Danas se zdravlje ne smatra samo stanjem čovjeka koji nije bolestan već i njegovim pravom i osnovom za kvalitetan svakodnevni život. Biti zdrav znači moći održavati to stanje kao i prevenirati sve što bi ga moglo ugroziti. Autori donose i zdravstvene preporuke za tjelesnu aktivnost i vježbanje za osobe različite dobi, kao i za one sa zdravstvenim rizicima i s najčešćim srčano-žilnim bolestima te zdravstvene preporuke u vezi s ograničenjem vježbanja i sportskog treniranja.
Kako autorica zbog bolesti nije došla na promociju, o knjizi je govorio njen sin dr. Din Duraković te voditeljica Službe za epidemiologiju ZJZ Karlovačke županije dr. med. Biserka Hranilović, prodekanica Kineziološkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Maja Horvatin i ravnatelj Opće bolnice Karlovac prim. dr. sc. Ervin Jančić.
– Polazeći od postavke da primarna zdravstvena djelatnost obuhvaća ukupnu populaciju stanovništva i omogućuje najšire preventivne intervencije na nacionalnoj razini, prikazani su modeli u okviru primarne zdravstvene zaštite koji omogućuju osiguranje dovoljne i pravodobne tjelesne aktivnosti za sprečavanje razvoja kroničnih bolesti – naglasila je dr. Hranilović.
– Tekst udžbenika je lako razumljiv, dobro sistematiziran, usklađen sa suvremenim teorijskim i praktičnim spoznajama i metodički koncipiran po svim pedagoško-edukacijskim pravilima. Zorno je prepoznatljiv i autorski rukopis temeljen na dugogodišnjem vlastitom iskustvu što predstavlja dodatnu vrijednost – istaknula je prof. Horvatin, inače rođena Karlovčanka.
O neurološkim i kardiovaskularnim opasnosti neprimjerene tjelesne aktivnosti u osoba sa srčanim bolestima te konkretnim primjerima govorio je prim. Jančić:
– Tekst je lako razumljiv, dobro sistematiziran i metodički jasno koncipiran te može biti zanimljivo i edukativno štivo i široj publici – dodavši: – Posebnu pozornost autori pridaju rehabilitaciji kardioloških bolesnika i napose temeljima učinkovitih rehabilitacijskih programa, upozoravaju na sigurnost, moguće komplikacije i rizičnost neprimjereno vođene tjelesne aktivnosti, posebno prikazuju indikacije i kontraindikacije za provođenje tjelesne aktivnosti. Kao posebnost ovog djela možemo istaknuti prikazane rezultate istraživanja uloge tjelesne aktivnosti u prevenciji Alzheimerove bolesti i važnosti aktivnosti u oboljelih.
– Knjiga je namijenjena studentima diplomskog i poslijediplomskog studija, u području te interdisciplinarne domene liječnicima koji savjetuju i prosuđuju sposobnost za rekreacijsko vježbanje i sport, kineziolozima i stručnjacima s područja javnog zdravstva i zdravstvenog turizma – kazao je dr. Duraković.
————————————————————————————————- prof. dr. sc. MARJETA MIŠIGOJ-DURAKOVIĆ
Doktor medicine, specijalist interne medicine, doktor medicinskih znanosti, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za medicinu sporta i vježbanja na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživačkim radom u području biološke antropologija, medicine sporta i vježbanja i prevencije kroničnih metaboličkih srčano-žilnih bolesti; Objavila je in extenso preko 300 radova u znanstvenim časopisima, zbornicima skupova, udžbenicima. Od toga su 69 rada objavljena u časopisima koji se indeksiraju u bazi WOS. Autor je i urednik sedam udžbenika, i autor poglavlja u 15 drugih sveučilišnih udžbenika iz područja interne medicine te medicine rada i sporta. Autor je poglavlja enciklopedijskog izdanja Handbook of Anthropometry, Springera, 2012. Citiranost radova WOS (do prve polovice 2018): 1152, h-index:14. Pozvani predavač na mnogim međunarodnim i domaćim skupovima. Vodila je više istraživačkih projekata, aktualni je voditelj projketa Hrvatske Zaklade za znanost. Mentor je u izradi brojnih doktorski disertacija i predavač je na više Sveučilišta i pozvani predavač na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama i član uredničkih odbora više međunarodnih znanstvenih časopisa. Obavljala je funkcije voditelja Katedre za medicinu sporta i vježbanja, voditelja Doktorskog studija Kineziologije, prodekana za znanstveni rad. Fellow je European College of Sport Sciences. ————————————————————————————————- KAŠonline