Hrvatska psihološka komora objavila je smjernice za sportaše u
vrijeme izolacije i karantene:
PRIDRŽAVATI se režima života u novonastaloj
situaciji i mjera sigurnosti u cilju sprječavanja širenja zaraze
virusom te svojim savjesnim ponašanjem biti uzor i model
ostalima.
OSTATI u sadašnjosti, prihvatiti realnost
trenutne situacije. Izbjegavati razmišljanja o prošlosti i
budućnosti (pad forme, gubitak vremena, propuštena natjecanja,
neizvjesno planiranje buduće karijere). Osjećaj gubitka kontrole
kako u sportskoj situaciji, tako i sada može dovesti do
anksioznosti, straha i panike. Sebe, svoje misli, osjećaje i
ponašanja što više usredotočiti na ono što mogu za sebe i druge
napraviti upravo danas, odnosno na ono što mogu kontrolirati
SADA.
USMJERITI se na pozitivno, iskorititi priliku za
one stvari koje ste toliko željeli a niste mogli raditi zbog
obaveza prema treninzima i natjecanjima. Pripremiti dovoljnu
količinu sadržaja koji nisu isključivo sport ili koronavirus.
Dakle, filmovi, serije, knjige, edukacije putem interneta, šetnje
(ukoliko je moguće i dozvoljeno).
SAČUVATI sportski identitet – ako ne radimo
intenzitetom i načinom kojim smo navikli ne znači da smo “manje”
sportaši. Najjače i najviše nije uvijek i najbolje. Raditi
redovito treninge u ona vremena kao kad je bilo moguće ići u
teretanu, dvoranu, igralište. Osmisliti treninge uz pomoć
trenera, suigrača, prijatelja, You Tube-a, društvenih mreža itd.
VJEŽBATI Smanjena mogućnost kretanja na sreću ne
umanjuje mogućnost razvijanja psihičkih vještina i sposobnosti
koristeći tehnike iz domene psihološke pripreme sportaša. Raditi
vježbe relaksacije, koncentracije, vizualizacije. Neizvjesnost,
koja je sveprisutna oko nas, je jedna realna situacija koja se
nikakvim situacijskim treningom ne može simulirati. Sad je
trenutak vježbati kako se nositi s neizvjesnošću. To će nam
pomoći u sportovima kojima se bavimo. Svaki sport je neizvjestan.
Svako razmišljanje o posljedici, o ishodu, čini nas manje
spremnima za iskušenja u sportu, kao i u trenutnoj životnoj
situaciji.
ORGANIZIRATI svaki dan. … Stvoriti dnevnu
rutinu i odrediti ciljeve. Navike iz “normalnog” života precrtati
u ovaj “trenutni” način života: spavanje, jelo i piće, fizička
aktivnost itd. Ostati u kontaktu sa suigračima ili ostalim
sportašima, trenerima, prijateljima itd. putem telefona ili
društvenih mreža u cilju podrške, empatije i izmjene iskustava.
OGRANIČITI vrijeme provedeno slušajući i
gledajući vijesti. Neselektivnost informacija koje primamo može
povećati anksioznost. Informirati se samo putem službenih
glasila.
ODRŽAVATI dobre zdravstvene i prehrambene
navike.
IZVOR Hrvatska psihološka komora, Stručni razred za psihologiju
sporta i tjelesnog vježbanja
