Stadion s desne obale Korane s tada suvremenom atletskom tartan stazom i igralištem službeno je otvoren prije 45 godina, 26. srpnja 1975.
POVIJESNA ISTINA
Povijesna istina je da je stadion otvorio ondašnji predsjednik
Atletskog saveza Jugoslavije Miloš Šumonja neposredno pred
početak 6. Juniorskih balkanskih igara (JUBAI) u atletici, tada
prvih u Jugoslaviji. Istaknuti novinar Žarko
Susić koji je izvješćivao s mnogih europskih i svjetskih
prvenstava te sa čak 16 olimpijskih igara, od Cortine d’Ampezzo
1956. do Atene 2004. (7 zimskih i 9 ljetnih), tada u
Vjesniku piše: “U Karlovcu se sve udružilo što je važno za
uspjeh jedne priredbe: sjajne borbe, izvrsni rezultati, uspjeh
vlastitih sportaša, divna borilišta, besprijekorna organizacija,
dosta zainteresiranih gledatelja, svečana atmosfera otvaranja
novog stadiona i zadovoljstvo da je još jedno naše mjesto dobilo
novi sportski objekt”. Iste te godine AK Karlovac
obilježio je i pola stoljeća atletike u Karlovcu.
Podsjetimo još i da je “kraljica sportova” u Karlovcu od 1975.
imala uvjete za brži razvoj i organizaciju
najvećih natjecanja. AK Željezničar (danas AK Karlovac) bio
je organizator Atletskog kupa SRH (1976. i 1985.) i još niz
drugih priredbi. Karlovac je 1978. bio domaćin 14. finala
Atletskog kupa Jugoslavije. Ovdje su se u lipnju 1979. na
pojedinačnom prvenstvu Jugoslavije okupili najbolji mlađi seniori
(do 21 godine). Povodom 400-te obljetnice grada Karlovca, 21. i
22. srpnja 1979., održana je dosad najveća atletsku predstava
koju je prenosila TV mreža Eurovizije i Intervizije. Bilo je to B
finale Atletskog kupa Europe za muške reprezentacije.
Atletika, odnosno Atletski klub Karlovac, karlovačkom je
sportu dao dva olimpijca, svjetsku rekorderku i
višestruke prvake bivše i sadašnje države, reprezentativce.
Više nego NK Karlovac. Prvi prvenstveni pogodak
na novom stadionu postigao je 16. ožujka 1975. Miroslav Kralovec
u drugoligaškom susretu nogometaša Karlovca i Bačke (1:0).
Najzapamćeniji nogometni susreti na novom stadionu odigrani
1975./1976. bile su drugoligaške utakmice a plavo-bijeli su na
kraju tog natjecanja bili jedanaesti.
TRAVNJAK – SVEČANOST
Vratimo se nakratko opet na događaj koji se zbio prošli tjedan.
Točnije bi bilo za reći da je uoči 441.
rođendana grada Karlovca službeno u uporabu stavljen novi
travnjak koji je obnovljen sredstvima Hrvatskog nogometnog
saveza (HNS) i iz proračuna Grada Karlovca te da je tom prigodom
obilježeno i stotinu godina Nogometnog kluba Karlovac, danas s
dodatkom 1919.
Gradonačelnik Damir Mandić je na
travnjak-svečanosti naglasio kako bi tvrtka Mladost trebala s 1.
kolovoza omogućiti korištenje atletske staze i rekreativcima, što
nikako ne bi bilo dobro miješati “kruške i jabuke”. Evo i zašto;
staza na starom atletskom stadionu na Foginovom danas je dio
sportsko-rekreacijske zone Korana i pripada građanima tako da su
uvjeti za trening i natjecanja atletičara odavno već
nepodnošljivi. Atletičarima bi zato trebalo, čim uvjeti treninga
na stazi to dozvole, omogućiti nesmetan pristup i trening na
novoj stazi, a prije svečanog otvorenja koje je planirano za
rujan.
DOBRO SVIMA
Atletska staza je također obnovljena sredstvima Grada i
Središnjeg državnog ureda za sport (SDUŠ) i čije se službeno
otvorenje očekuje u rujnu prigodom organizacije jednog od
atletskih natjecanja. Svakako treba pozdraviti obnovu
travnjaka i atletske staze i čestitati onima
koji su u to uložili trud i znanje, a čija ukupna investicija
iznosi cca 7 milijuna kuna. Financijski je 4,1 milijun kuna došlo
s nacionalne razine, od SDUŠ-a 3,5 milijuna kuna za stazu i 600
tisuća kuna od HNS-a za travnjak. Grad Karlovac je osigurao nešto
više od 2 milijuna svojeg novca.
Travnjak i atletska staza zasigurno su dobra stvar za karlovački
nogomet i atletiku. Međutim, atletska staza je za karlovački
sport ipak važniji događaj od obnovljenog travnjaka, što nikako
ne znači da travnjak nije trebalo obnoviti.
Dapače! Konačno, staza na atletsko-nogometnom
stadionu znači i povratak atletike na stadion koji, od početka
pripada i atletici, a “ukrali” su joj ga
dužnosnici NK Karlovac uz podršku bivših lokalnih vladara kojima
je samo nogomet bio važan.
Dakle, “Čavlekov” stadion nikako ne pripada samo nogometašima,
već i atletičarima. Ovo je prilika da ova nepravda konačno bude i
ispravljena!