Uz obljetnicu SN je čitatelje počastio posebnim izdanjem (SN-a) na 148 stranica, koji donosi priče o 75 vrhunskih uspjeha hrvatskog sporta. Ekskluzivna posebnost ovog izdanja su hrvatski sportaši i treneri koji sami pišu o tim događajima i uspjesima. Njih čak 68 napisalo je svoje tekstove, svoj pogled na te nezaboravne trenutke.
Jedini hrvatski sportski dnevnik – Sportske novosti (SN),
obilježio je u proteklih 7 dana na 4 rijeke 75. godišnjicu
izlaženja. Počele su izlaziti kao Ilustrirane fiskulturne novine
9. kolovoza 1945., nastavile kao Narodni sport u prosincu iste
godine, a od 1. ožujka 1962. izlaze pod današnjim imenom –
Sportske novosti. Glavni urednik SN Robert Šola
je u uvodniku specijalnog izdanja objavljeno za tu prigodu
napisao: “Svih ovih godina naslovne ulogu u našim su novinama
pripadale sportašima, klubovima, reprezentacijama … Bez njih
Sportskih novosti nikada ne bi bilo, bez njih djeca i mladi ne bi
imali idole i uzore“.
ČESTITKE
Čestitka u obliku predgovora posebnom izdanju (Gold magazin)
stigla je i iz Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO). Kao
vrhunski poznavatelj sporta, čelnik olimpijskog pokreta
Thomas Bach je apostrofirao i izvrsnost male
Hrvatske u sportskim postignućima na karti Svijeta.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko
Mateša u svojoj je čestitarskoj poruci istaknuo da su
Sportske novosti iskonski sportski medij, citirajući pritom
legendarnu uzrečicu novinara i urednika SN-a Zvone Mornara:
“Želiš li u sportsko novinarstvo, prvo moraš voljeti sport,
potom novinarstvo, a treće – raditi u Sportskim novostima!”
I poruka ministrice turizma i sporta RH Karlovčanke
Nikoline Brnjac u obljetničkom prilogu SN-a vrlo
je znakovita: “Ne postoje stranice koje više zrače ponosom
srećom i zadovoljstvom“. Čestitku SN-u poslao je i
Jura Ozmec, predsjednik krovne udruge sportskih
novinara u Hrvatskoj (HZSN) i glavni tajnik svjetske udruge
sportskih novinara (AIPS): “Bez vas i vaše podrške ne bi
se događale tolike važne stvari u svijetu sporta, jer da
parafraziram malo poznatu rečenicu – ako nije bilo u Sportskima …
nije se ni dogodilo u sportu”, napisao je Ozmec. Osim
uglednika iz svijeta sporta, čak je 68 vrhunskih hrvatskih
sportaš(ic)a i trenera sudjelovalo u kreaciji hvalevrijednog
svečarskog izdanja SN-a.
GAZELA S KORANE
U specijalnom Gold magazinu mjesto su naši i karlovački sportaši
i sportašice. Tako na primjer, 18. stranica magazina posvećena je
Jelici Pavličić koja kaže: “Mnogi sportaši
sanjaju o svjetskom rekordu, a meni je to uspjelo. Jednostavno
kreneš što brže i zapravo nisi ni svjestan da trčiš svjetski
rekord, a kad dođeš u cilj i kad štoperica pokaže rezultat, tek
onda shvatiš što si napravio. Nisam doduše odmah bila svjesna što
to znači“. Bilo je to 1974. kad je oborila svjetski rekord
na 400 metara (50.98). Naša “Gazela s Korane” kako su je zvali,
već 46 godina drži hrvatski seniorski rekord na 200 metara
(23.14), a 44 godine je hrvatska dvoranska rekorderka na 400
metara (52.47). Hrvatski atletski savez proglasio ju je najvećom
hrvatskom atletičarkom 20 stoljeća, a izabrana je i za najbolju
sportašicu Karlovca 20 stoljeća.
MALI IZ DUGE RESE
Dakako da se među velikanima hrvatskog sporta unatrag
obljetničkih 75 godina Sportskih novosti napao i
Antun-Tova Stipančić, “zlatna ljevica” hrvatskog
i svjetskog sporta celuloidne loptice. U Pjongjangu, na
Svjetskomprvenstvu1979. godine, Tova i Šurba su postali svjetski
prvaci u igri parova! Usred Azije, prvaci svijeta u “njihovu”
sportu. Danas e to jednostavno nezamislivo. Tova je prvi turnir
osvojio s 12 godina. sa 16 je već na seniorskom prvenstvu u
Ljubljani gdje ga je zaustavio tek Kinez Zhuang Zedong koji će
Ljubljanu napustiti s čak 3 zlata i broncom, Bilo je tada 21:8,
21:11 i 21:14 za Zhedonga koji je iskreno potapšao “klinca” iz
Duge Rese nakon dvoboja. Tova je još bio mali, ali … Samo 5
godina kasnije, u istoj dvorani Tivoli susreli su se opet Tova i
Zhedong. Sada je onaj “mali” iz Duge Rese malo “pomeo pod” sa
svjetskim prvakom (3:0).
VALNER FRANKOVIĆ I VLADIMIR ŠUJSTER
Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je prvo zlatno odličje
za Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Atlanti (SAD) 1996. godine.
Tada su u dresu reprezentacije nastupila dva igrača RK Karlovačka
banka, Valner Franković i Vladimir
Šujster.
Podsjetimo se i tko su sve bili zlatni rukometaši iz
Atlante u izboru izbornika Velimira-Kljuna Kljajića:
Valter Matošević, Venio Losert, Irfan Smajlagić, Slavko Goluža,
Iztok Puc, Goran Perkovac, Zlatko Saračević, Patrik Ćavar,
Božidar Jović, Alvaro Načinović, Nenad Kljaić, Zoran Mikulić,
Bruno Gudelj, Vladimir Jelčić, Vladimir Šujster, Valner
Franković.
Hrvatski rukometaši pod vodstvom izbornika Line Červara osvojili
svjetsko zlato 2003. godine i olimpijsko zlato 2004. godine a
tada je u sastavu reprezentacije igrao Zagrepčanin Denis
Špoljarić, nekadašnji igrač RK Karlovačka
pivovara.
KARLOVAČKI ZET
Na SN-ovoj zlatnoj listi u izboru najboljih
sportaša godine u Hrvatskoj u proteklih 67 godina tog izbora za
najbolje sportaše birani su; Karlovčanka Jelica Pavličić (1974 i
1977) i Dugorešani Željko Perušić (1960) i Antun-Tova Stipančić
(1975).
I za kraj jedan zanimljiv podatak o novinarima i
fotoreporterima Sportskih novosti koji su izvještavali sa
svjetskih prvenstava u nogometu. Među onima koji su na bilo koji
način povezani s Karlovcem apsolutni rekorder je Branko
Stipković, karlovački zet i bivši član Zbora nogometnih
sudaca Karlovačke županije, rodom iz Svrževa kod Pribića a s
adresom stanovanja u Zagrebu. “Stip” je bio SN-ov
izvjestitelj s četiri svjetskih prvenstava; u Italiji (1990),
Francuskoj (1998), Japanu i Južnoj Koreji (2002) i Njemačkoj
(2006).