Diljem Hrvatske obilježava se taj dan. U Karlovcu je taj dan posebno svečano obilježen na nogometno – atletskom stadionu gdje je nakon 15 godina ponovno održan atletski miting na novouređenoj atletskoj stazi za čije je uređenje Grad Karlovac osigurao 2,4 milijuna, a 3,5 milijuna kuna.
Večeras će u Domu HV Zrinski (18 sati) biti predstavljena
knjiga dugogodišnjeg KAŠ-eva sportskog novinara Krešimira
Perušića “Amaterska košarkaška liga u Karlovcu”.
Dva dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15.
siječnja) u Hrvatsku je, 17. siječnja 1992. godine stigla
povijesna odluka predsjednika MOO-a Juana Antonija
Samarancha i njegova četiri dopredsjednika o privremenom
priznanju HOO-a osnovanog 10. rujna 1991. godine. Ova je odluka
omogućila hrvatskim sportašima da prvi put pod svojom zastavom
nastupe na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvillu 8. veljače
iste godine. Odluku o punom priznanju MOO je donio 24. rujna
1993. godine.
U međuvremenu hrvatski su sportaši već slavili prva olimpijska
odličja na Igrama u Barceloni 1992., prvim ljetnim Igrama na
kojima su nastupili. Odluku o priznanju primio je prvi
predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, koji je na
prijedlog Juana Antonia Samarancha, dokazanog prijatelja Hrvatske
i hrvatskih sportaša, postao član MOO-a i na toj dužnosti bio od
1995. do 2012. godine. Kolinda Grabar-Kitarović,
prva je Hrvatica u članstvu Međunarodnog olimpijskog odbora
(MOO), izabrana je na povijesnoj 136. sesiji MOO-a, održanoj 17.
srpnja 2020. godine videokonferencijskim načinom zbog pandemije
koronavirusa. Kandidirana je na osobni prijedlog predsjednika
MOO-a Thomasa Bacha.
Ovom prigodom valja se podsjeti i na karlovačke
olimpijce. Karlovčani svojataju Slunjanina Milana
Neralića, prvog Hrvata koji je osvojio olimpijsko odličje
(mačevanje, srebrna medalja) na Olimpijskim igrama u Parizu 1900.
godine. Isto tako i skijašicu Nadu Birko Kustec iz Mrkoplja koja
je nastupila na ZOI u Oslu 1952. godine (klasične discipline, 14.
mjesto) i ZOI Cortina D’Ampezzo 1956. (klasične discipline, 36.
mjesto i u štafeti 3×5 km, ekipno 9. mjesto). Nastupala je
i s atletičarima karlovačkog Željezničara. Atletičar Krešimir
Račić sudionik je OI 1956. godine u Melbourneu (kladivo,
prednatjecanje). Biciklist Ivan Levačić nastupio je na OI u Rimu
1960. godine (cestovna utrka 175 km, pojedinačno 12./33. mjesto,
ekipno 15. mjesto). Svjetska atletska rekorderka Jelica Pavličić
nastupila je na OI u Montrealu 1976. godine (400 m,
prednatjecanje). Rukometaši – Buzečanin Valner Franković i
Samoborac Vladimir Šujster (igrači RK Karlovačka pivivara),
osvojili su zlatnu medalju na OI u Atlanti 1996. godine. Veslač
Tihomir Jarnjević je sudionik OI u Sydneyju 2000. godine (dvojac
na pariće, 14. mjesto).
Karlovački sport pamtit će se, nažalost, dan Hrvatskog
olimpijskog odbora i po tome što je 10. rujna 1993. godine od
neprijateljske granate poginuo sportski novinar Tomica
Belavić, a na isti dan (10. rujna) prije četiri godine
(2016) preminuo je Branko Mrkšić, sjajan
karlovački rukometaš i šahist, međunarodni FIDE majstor.