Za sport u 2020. godini Karlovačka županija je izdvojila 1.332.500 kuna što je samo 1% proračuna, samo 10,3 kune po stanovniku. Prema tim izdvajanjima Karlovačka županija (bez Grada Zagreba) je pri samom dnu županija po izdvajanjima za sport.
U organizaciji Regionalne razvojne agencije Karlovačke županija i
Europske komisija, a u sklopu Europskog tjedna sporta,obilježen
je Europski tjedan sporta i u Karlovcu. Tjedan
sporta namijenjen je svima bez obzira na dob, podrijetlo ili
tjelesnu pripremljenost. Ova europska kampanja trebala bi
inspirirat Europljane da budu aktivni (#BeActive), ohrabriti ih
da ostanu aktivni tijekom cijele godine. Ovo je šesta godina
zaredom kako se održava Europski tjedan sporta, to je inicijativa
koju je Europska komisija pokrenula još 2015. godine i s vremenom
je postala najveća sportska inicijativa financirana javnim
sredstvima na svijetu. Prošle godine u sklopu Europskog tjedna
sporta održano je 28 tisuća događanja, a bilo je uključeno 15
milijuna ljudi.
PODACI ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Gotovo dvije trećine, odnosno čak 62% populacije
Hrvatske starije od 15 godina uopće se ne bavi sportskom,
rekreacijskom ili drugim vidom tjelesne aktivnosti, a što su
stariji, Hrvati se navedenim aktivnostima bave sve manje, stoji u
najnovijem istraživanju koje je Središnji državni ured za šport
proveo u lipnju 2017. godine.
Sportskom, rekreacijskom (vožnja biciklom, ples
i slično) ili drugim vidom tjelesne aktivnosti bavi se 38%
građana Hrvatske, među kojima samo 12% to čini tri do četiri puta
tjedno, a 9% pet puta tjedno ili češće.
Tjelesna aktivnost češće je navika stanovnika
velikih gradova, visokoobrazovanih tridesetogodišnjaka na višim
pozicijama i s višim prihodima te učenika i studenata u dobi od
15 do 20 godina. Kad je riječ o spolu, podjednako se ovim
aktivnostima bave i muškarci i žene.
Navike se međutim mijenjaju s dobi pa se Hrvati, što su
stariji, sve manje bave navedenim tjelesnim
aktivnostima. Najmlađa dobna skupina (15 –20 godina)
značajno se više i češće bavi tjelesnim aktivnostima, 72% njih
barem jednom tjedno. Najmanje su tjelesno aktivni stariji od 60
godina te se 80% njih nikada ne bavi tjelesnom aktivnošću.
Vrijeme koje Hrvati odvajaju za bavljenje navedenim tjelesnim
aktivnostima u prosjeku je 40 minuta, a najveći dio njih (35%)
provede 30 minuta do sat vremena baveći se nekom od ovih
aktivnosti. Žene češće biraju kraće aktivnosti (do 30 minuta),
dok najmlađa dobna skupina (15 do 20 godina) češće od prosjeka
populacije za rekreaciju izdvoji između 91 i 120
minuta.
Dobiveni rezultati istraživanja, koje je
provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000
stanovnika Republike Hrvatske starijih od 15 godina (52% žena i
48% muškaraca), potvrđuju da građani Hrvatske nisu dovoljno
aktivni te njihova svijest o prednostima sporta i zdravih navika
kretanja još uvijek nije dovoljno razvijena. Potrebno ih je
potaknuti na bavljenje bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti, što
je i jedan od ciljeva Nacionalnog programa sporta, a i
sporta u Karlovačkoj županiji.
USPOREDBA HRVATSKE I ZEMALJA ČLANICA EU
Objavljeno je izvješće (2017.) o najnovijim rezultatima
Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti, odnosno o
participaciji građana Europe u sportu i tjelesnoj
aktivnosti. U istraživanju je sudjelovalo oko
28000 građana različitih sociodemografskih karakteristika iz 28
zemalja članica Europske unije, a isto je bilo provedeno između
2. i 11. prosinca 2017. godine. Ako pogledate popis zemalja s
postocima (ne)aktivnih građana, može se primijetiti kako Bugarska
i Grčka zauzima poražavajuće prvo i drugo mjesto po neaktivnosti
(68% neaktivnog stanovništva), dok je Finska na samom začelju sa
(samo) 13% stanovnika koji nikada ne sudjeluju u sportskim i
tjelesnim aktivnostima. Naši susjedi Slovenci sa 24% neaktivnog
stanovništva su odmah iza skandinavskih zemalja dok je
Hrvatska je s 56% neaktivnih stanovnika na ovom popisu rangirana
dosta visoko, čak na devetom mjestu od ukupno 28
država.
15. OD 20 ŽUPANIJA
Sport i sportska rekreacija u hrvatskom društvu trebaju
dobiti još širu društvenu ulogu obzirom na mogućnosti
koje nudi u smislu poboljšanja kvalitete života te očuvanja i
poboljšanja zdravstvenog statusa građana, a čime se direktno može
utjecati na podizanje radnih sposobnosti i postizanje bolje
produktivnosti u procesima rada.
Tendencija je baviti se sportom i
rekreacijom zbog osobnih potreba i to vrstom kojom
unapređujemo zdravlje. Bavljenje sportom je i stvar znanja,
kulture, sposobnosti i mudrosti u preuzimanju odgovornosti za
svoje zdravlje i zdravlje najbližih. Svako društvo bi sport i
sportsku rekreaciju trebalo uključiti u život kao bitan čimbenik
određenja kvalitete života, zdravlja i radne učinkovitosti svojih
građana, što u konačnici snažno utječe na državu u cjelini.
Svjesnost o važnosti zdravlja i radne učinkovitosti građana,
treba biti poticaj za ulaganje u razvoj i kvalitetu djelovanja na
području sporta i sportske rekreacije.
Vrlo važna su i izdvajanja iz proračuna za sport i rekreaciju.
Bogatiji izdvajaju više, siromašniji manje. No, ne možemo se
oteti dojmu da je Karlovačka županija 15. po
visini izdvajanja za sport od 20 županija u Hrvatskoj, 12. po
postotku izdvajanja za sport iz županijskog proračuna – 1,00%
proračuna Karlovačke županije izdvaja se za sport, 14. po
izdvajanjima za sport po glavi stanovnika – 10,3 kune godišnje po
stanovniku županije za sport.
Karlovačka županija je za sport u 2020. godini izdvojila
1.332.500 kuna što je samo 1% proračuna, samo
10,3 kune po stanovniku. Prema tim izdvajanjima Karlovačka
županija (bez Grada Zagreba) na neslavnom je mjestu, pri samom
dnu županija po izdvajanjima za sport.
I da zaključimo. Ono što iz proračuna izdvaja
Karlovačka županija za sport daleko je od toga da je dovoljno.
Nije realno i da je po izdvajanju na 15. mjestu od 20 županija.
Navedeni statistički podaci ukazuju da je Karlovačkoj županije
ipak mjesto u vrhu a ne na dnu tih ljestvice.