Strategiju su predstavili njeni glavni arhitekti - doc. dr. sc. Zrinko Čustonja i doc. dr. sc. Dario Škegro iz zagrebačke tvrtke Razvoj i inovacije u sportu j.d.o.o. Savjetovanje traje do 29. studenoga 2020. do kada će građani moći uložiti svoje prigovore i prijedloge. Nakon toga, tijekom prosinca 2020., konačan sud o strategiji dati će Gradsko vijeća jer, Grada Karlovac je naručitelj projekta.
Analiza ukazuje da Karlovcu nedostaje dvoranskih prostora te bi
trebao izgraditi jednu veliku javnu sportsku dvoranu, jednu manju
košarkaško-odbojkaško-gimnastičku te još tri manje za borilačke
sportove, nedostaje jedan olimpijski i jedan manji natkriveni
bazen. Nogometnih terena ima više od standarda. Čak 70%
Karlovčana se složilo da treba graditi sportske objekte, a isto
toliki postotak smatra da je prioritet bazen. Ciljevi ovog dijela
strategije do 2028. godine jesu izgradnja zatvorenog kompleksa
bazena, obnova ŠSD, izgradnja jedne velike javne sportske
dvorane, obnova Sokolskog doma i streljane na Jamadolu … Ukupni
trošak 250 milijuna i 800 tisuća kuna.
Grad ima samo 45% kvalificiranih trenera i po tome je ispod
standarda. Više od 60% trenera ima do 10 godina iskustva i rade
60% manje sati nego bi prema standardima trebali raditi.
Profesionalni treneri su po satima rada 30% ispod standarda. Cilj
je imati 75% trenera s višom ili visokom stručnom spremom, 50
trenera zaposlenih u sportu, sufinanciranje njihovog školovanja
te uspostava učinkovitog sustava evaluacije, kontrole i
nagrađivanja. Nažalost grad nema niti jednog sportaša 1. i 2.
kategorije po kategorizaciji HOO-a. Cilj je imati 90 klubova u 45
sportova, uključiti 50% djece u sport, 9% od ukupnog broja
građana i stvoriti 10 sportaša 1. i 2. kategorije.
Zadnje tri godine izdvajanje za sport je otprilike na istoj
razini u nominalnim iznosima, nešto manje od 8 milijuna kuna. Ove
2020. godine iznosi samo 2,81% proračuna. Na ljestvici 31 grada,
29 najvećih plus dva koji ne spadaju u najveće, ali su središta
županija, Karlovac je 9. po veličini, 10. po financijskoj snazi,
15. po apsolutnom izdvajanju za sport, ali tek 21. po udjelu
izdavanja za sport iz proračuna. Za usporedbu, od 2016. do 2020.
godine ima 17,3% povećanje izdvajanja za sport. Istovremeno
Osijek ima 42,2%, a Dubrovnik čak 59%. Ukupno karlovački sport
godišnje košta oko 10 milijuna kuna. Tu se radi o zbroj prihoda
svih klubova, a samo dva kluba imaju godišnje proračune veće od
milijun kuna. Plan je do 2028. godine povećanje na 20 milijuna
kuna.
– Prezentacija Strategije predstavljena je gradonačelniku i
pročelnicima. Gradonačelnik je sve njene elemente prihvatio. Zato
ona i jest danas u raspravi. Vidjet ćemo do 29. studenog hoće li
doći nekih primjedbi pa ćemo i to ugraditi u nju. I onda bi
trebala biti usvojena na Gradskom vijeću – kaže Željko
Šančić, predsjednik KŠZ.
Za grad koji je vrlo nisko na ljestvici po postotku izdvajanja za
sport iz proračuna, ulaganje od 250 milijuna kuna u sportske
objekte te povećanje proračuna KŠZ-a na 20 milijuna kuna godišnje
zvuči previše optimistički i ambiciozno, ne i nedostižne.
– Mislim da Karlovac to zaslužuje i zalagat ću se da karlovačka
politika to podrži i sprovede barem u obimu od 80 posto – kaže
Želimir Feitl koji je inicirao rad na novoj
Strategiji.
Ako Strategiju sporta kojom se u narednih osam godina u sve
segmente KA-sporta planira uložiti 250 milijuna kuna neće imati
tko provesti u praksi, ako bi završila u ladici nekog gradskog
činovnika ili (ne)odgovornog sportskog dužnosnika, onda će
sredstva koja su uložena u njenu izradu otići u vjetar. Kao,
nažalost, i mnogo štošta do sad.