7 DANA NA 4 RIJEKE

U Karlovcu 300 registriranih sportašica – puno ili premalo? U promociji žena u sportu očekuje se i suradnja svih medija

Sport je sastavni dio društva i u njemu se reflektiraju mnoge dobre i loše stvari društva, kao i društveni odnosi moći u njemu. Žene u sportu često se nalaze u nepovoljnijem položaju od muškaraca.

U sustavu natjecanja članica Karlovačke športske zajednice (KŠZ)
koje se aktivno natječu, sveukupno je oko 1200 sportaša, bez
škola odnosno neregistriranih sportaša. Od toga je oko 300
sportašica. Većina klubova ima muške i ženske selekcije dok samo
ženski pogon ima 6 klubova: ŽKK Karlovac (košarka), OK Karlovac
(odbojka) ŽNK 4 rijeke (nogomet), KK Karlovac (kuglanje), RK
Škola rukometa Karlovac i malonogometašice Radnika koje igraju 1.
Hrvatsku futsal ligu.

Tri kluba u svom sastavu imaju mušku momčad i
žensku ekipu. Najviši rang igraju odbojkašice, potom kuglačice te
rukometašice. Od pojedinačnih sportova najbrojnije su sportašice
u borilačkim sportovima, osvajačice su europskih i svjetskih
medalja, gimnastičarke, atletičarke…

Najbrojnija u karlovačkom ženskom sportu je RK Škola
rukometa Karlovac
koja u svom pogonu ima oko 160
djevojčica od kojih se čak 6 ekipa mlađih dobnih skupina natječu
u redovitom ligaškom natjecanju (druga ekipa u 3. HRL Središte,
ekipa U-12 u 1. HRL, dvije ekipe U-10 1. HRL i Županjskoj ligi,
ekipa U-8 u ligi mini rukomet i 2009. godište u Međužupanijskoj
ligi sa starijim ekipama U-11 godišta). Nakon što je ženski
rukometni sport u Karlovcu zapao u krizu i prijetilo mu je
gašenje, rukovodstvo Škole pokrenulo žensku seniorsku ekipu koja
je u prošloj sezoni u 3. HRL Središte osvojila prvo mjesto te od
jeseni igraju 2. HRL Zapad. 

Škola odbojke ima 150 polaznica. Kadetkinje
igraju 3. Hrvatsku ligu – Zapad za seniorke. Mlađe
kadetkinje,najmlađe kadetkinje (U-13) i najmlađe kadetkinje
(U-11) natječu se u Zagrebačkoj odbojkaškoj ligi. Isto tako,
mlađe dobne kategorije (juniorke,kadetkinje,mlađe kadetkinje i
najmlađe kadetkinje) natječu se na županijskim, regionalnim i
ovisno o plasmanu na državnim prvenstvima. 

Među rukovodećim strukturama u karlovačkom
sportu
imamo dvije predsjednice kluba (rukometa škola i
kuglanje) te dvije žensku osobu u funkciji tajnika (odbojka i
kuglanje). Na funkcijama u ŽOK Karlovac ženske osobe su;
tajnica kluba, 4 trenerica, 1 članica uprave i 1 predsjednica
Nadzornog odbora. U Upravi RKŠR Karlovac je jedna ženska osoba.
Već 6 godina trenerica seniorske rukometne momčadi HRK Karlovac
je ženska osoba, a trenerice rukometa još su tri ženske osobe u
RK Škola rukometa Karlovac. “Katica za sve” u Konjičkom klubu
Karlovca godinama je Ljilja Vokić. KŠZ ima jednu žensku osobu
koja je članica Upravnog odbora, kao i u Nadzornom odboru. Na
funkciji profesionalnog tajnika KŠZ-a je ženska osoba. U upravnim
tijelima članica krovne sportske asocijacije grada Karlovca ima
još ženskih osoba koje volonterski obnašaju svoje funkcije. 

Sport je sastavni dio društva i u njemu se reflektiraju mnoge
dobre i loše stvari društva, kao i društveni odnosi moći u njemu.
Žene u sportu često se nalaze u nepovoljnijem položaju od
muškaraca
. Izložene su različitim kriterijima, teže
dostupnoj infrastrukturi i neravnopravnoj zastupljenosti na
upravljačkim mjestima u sportskim savezima i zajednicama. O
potrebi ravnopravnijeg praćenja ženskog kolektivnog sporta
najviše govori podatak da su od 17 posto registriranih sportašica
u odnosu na 83 posto registriranih sportaša, 50 posto uspješnih
plasmana u olimpijskim sportovima postigle hrvatske sportašice.

Vidljivost ženskog sporta izrazito je mala u emisijama i
prijenosima.
Nema ravnopravnog tretmana između sportaša
i sportašica, žene igraju na lošijim terenima, a postoji i
problem upravljanja u sportskim organizacijama. Na temelju
kontinuiranih istraživanja uočena je podzastupljenost ženskih
sportova u programima nacionalnih televizija, a posebno u
informativnim programima. U 370 analiziranih priloga samo 14 su
bili o ženskom kolektivnom sportu. Važno je da mediji koji imaju
veliku moć i snagu predstavljaju različite vijesti iz područja i
ženskog i muškog sporta podjednako, a sve s ciljem da se izbjegnu
stereotipi koji mogu dovesti do predrasuda prema ženskom sportu.
Veća vidljivost u medijima zasigurno bi predstavljala snažan
zamašnjak razvoju ženskog sporta i uključivanju većeg broja
djevojčica u sportske aktivnosti.

Drugi problem je sudjelovanje žena u upravljačkim
tijelima
nakon sportske karijere, budući da se žene
nakon završetka sportske karijere ne vraćaju sportu. Interes
sportaša je i da sportašice budu vidljivije kako bi rezultat
sporta kao cjeline popravio standarde u hrvatskom društvu.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest