U okviru kampanje Glas žena u sportu u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova u sportu HOO-a održana je edukativna radionica namijenjena sportašicama, sutkinjama i djelatnicama u sportskoj administraciji.
U kampanju su uključeni: Agencija za elektroničke medije,
Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, pravobraniteljica za
ravnopravnost spolova i Hrvatski paraolimpijski odbor, a podržali
su Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo za kulturu i
medije.
Riječ je o prvoj u nizu radionica čiji je cilj poboljšanje
prezentacije sporta i sportašice u objavama na društvenim
mrežama, kvalitetnije komuniciranje s predstavnicima medija, kao
i priprema sadržaja koji žele podijeliti s javnošću. Sudionicama
radionice obratili su se Vanja Gavran iz
Agencije za elektroničke medije, Siniša Krajač,
glavni tajnik HOO-a, te Ratko Cvetnić, član
HAZU-a. Vježbe uz Moranu Paliković Gruden vodili
su tajnica Komisije Mia Baćić, koja je sudionice
podučila o kreiranju sadržaja na društvenim mrežama i glavni
urednik SPTV-a Jura Ozmec, simulacijom
televizijskih izjava sportašica prije i poslije nastupa. Važnost
imaju društvene mreže, kao i brendiranje sportašice. Upravo je to
ono što određuje glas sportašica u javnosti i sportu. Ako je on
dobar, donosi više mogućnosti. Istraživanja su pokazala da je na
početku kampanje u medijima prisutno bilo svega 3,96 posto žena,
a nakon prvog dijela kampanje njihovo je prisustvo naraslo na 8
posto.
Sport je dio društva i u njemu se reflektiraju mnoge dobre i loše
stvari društva, kao i društveni odnosi moći. Žene u sportu često
se nalaze u nepovoljnijem položaju od muškaraca. Izložene su
različitim kriterijima, teže dostupnoj infrastrukturi i
neravnopravnoj zastupljenosti na upravljačkim mjestima u
sportskim savezima i zajednicama. O potrebi ravnopravnijeg
praćenja ženskog kolektivnog sporta najviše govori podatak da su
od 17 posto registriranih sportašica u odnosu na 83 posto
registriranih sportaša, 50 posto uspješnih plasmana u olimpijskim
sportovima postigle hrvatske sportašice.
Vidljivost ženskog sporta izrazito je mala u emisijama i
prijenosima. Nema ravnopravnog tretmana između sportaša i
sportašica, žene igraju na lošijim terenima, a postoji i problem
upravljanja u sportskim organizacijama. Na temelju kontinuiranih
istraživanja uočena je podzastupljenost ženskih sportova u
programima nacionalnih televizija, a posebno u informativnim
programima. U 370 analiziranih priloga samo 14 su bili o ženskom
kolektivnom sportu. Važno je da mediji koji imaju veliku moć i
snagu predstavljaju različite vijesti iz područja i ženskog i
muškog sporta podjednako, a sve s ciljem da se izbjegnu
stereotipi koji mogu dovesti do predrasuda prema ženskom sportu.
Veća vidljivost u medijima zasigurno bi predstavljala snažan
zamašnjak razvoju ženskog sporta i uključivanju većeg broja
djevojčica u sportske aktivnosti.
Drugi problem je sudjelovanje žena u upravljačkim tijelima nakon
sportske karijere, budući da se žene nakon završetka sportske
karijere ne vraćaju sportu. Interes sportaša je i da sportašice
budu vidljivije kako bi rezultat sporta kao cjeline popravio
standarde u hrvatskom društvu.
ŽENE U KARLOVAČKOM SPORTU
U Karlovcu gotovo i nema sportske discipline a da u njoj ne
participiraju žene. One su, apsolutno, nezaobilazan i nadasve
značajan faktor u svakom sportu. Kao rekorderke ili kao
djelatnice koje udaraju poseban pečat. Na primjer, u sustavu
natjecanja članica Karlovačke športske zajednice (KŠZ) koje se
aktivno natječu, sveukupno je oko 1200 sportaša, bez škola
odnosno neregistriranih sportaša. Od toga je oko 300 sportašica.
Većina klubova ima muške i ženske selekcije dok samo ženski pogon
ima 6 klubova: ŽKK Karlovac (košarka), OK Karlovac (odbojka) ŽNK
4 rijeke (nogomet), KK Karlovac (kuglanje), RK Škola rukometa
Karlovac i malonogometašice Radnika koje igraju 1. Hrvatsku
futsal ligu. Tri kluba u svom sastavu imaju mušku momčad i žensku
ekipu. Najviši rang igraju odbojkašice, potom kuglačice te
rukometašice. Od pojedinačnih sportova najbrojnije su sportašice
u borilačkim sportovima, osvajačice su europskih i svjetskih
medalja, gimnastičarke, atletičarke…
O proslavljenim karlovačkim atletičarkama Jelici
Pavličić-Štefančić, Katici
Mataković-Milčić i ovogodišnjoj dobitnici KŠZ-ove
nagrade za dugogodišnji rad u sportu Ani
Guštin-Dragojević toliko se toga već zna. Svjetska
atletska rekorderka i olimpijka Jelica je sportska legenda,
dobitnica Državne nagrade za sport ‘Franjo Bućar”‘. Sportu
se pridružuje prigodno, kad je pozovu. Nekadašnje prvakinje
Mataković i Guštin još su aktivne kao trenerice i klupske
dužnosnice. Tanja Rašić je trenerica seniorske
momčadi HRK Karlovca a Irena Zdjelar mladih
karlovačkih odbojkašica, Ksenija Stepić agilna
je članica Uprave RK Škola rukometa Karlovac. Bivša gimnastičarka
Tina Pavlić-Kučan uzela je “sokole” pod svoje i
iz njenog uspješnog trenerskog rada stvorila se prvakinja
Hrvatske Petra Furač, najbolja sportašica grada
i županije. Godinama već u košarkaškom sportu je aktivna
Kristina Peris. Marina
Capan bavila se atletikom i košarkom a danas je odana
fitnessu. Bivša rukometašica Jasenka Štimac je
svoj sportski vrhunac dosegla u kuglačkom sportu. Da u Karlovcu
nemamo Ljlju Vokić pitanje je da li bi još
djelovao Konjički klub. Mateja Kunović trenerica
je u TKD Karlovac. Gabrijela Šalković je
najuspješnija karlovačka maratonka, i sve drugo što uz to ide.
Tekvondašica s toliko domaćih i svjetskih medalja i pokala je
Marijeta Željković-Ćelić, izabrana za sportašicu
Hrvatske u anketi HOO-a, ni danas joj ne manjka strasti spram
sporta. Marijeta je danas prva dama KA-sporta, glavna tajnica
Karlovačke sportske zajednice (KŠZ), “strah i trepet” u gradskom
sportu. Predsjednica je i Županijskog taekwondo saveza.
Sorry ako sam neku zaboravio spomenuti, nije namjerno.