Sportski novinari Lijepe Naše obilježili su 2. srpnja svoj dan – Međunarodni dan sportskih novinara. Mediji u Hrvatskoj zabilježili su taj događaj. Čestitku svim novinarima uputio je predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) Jura Ozmec. Među brojnim čestitarima izdvajamo da su čestitku HZSN-u poslali predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateša i Siniša Krajač.
ETIKA I STAV NISU UNIVERZALNI
Međunarodni dan sportskih novinara obilježava se u spomen na 2.
srpnja 1924. godine kada je u Parizu osnovana Svjetska udruga
sportskih novinara (AIPS). Za obilježavanje ovog datuma zaslužni
su francuski novinar Frantz Reichel i Belgijac Victor Boin, koji
su o tome govorili već 1920. godine, tijekom Olimpijskih igara u
Antwerpenu, kada povijest Olimpijskih igara bilježi prvo veće i
organiziranije okupljanje sportskih novinara na jednom mjestu.
Tad njihova ideja nije naišla na plodno tlo, odnosno ideja se
spominjala, ali nije bilo te snage koja bi okupila sve prisutne
novinare u jednu svjetsku organizaciju za vrijeme Igara, dok
novinari izvještavaju. Dva gospodina, koji su na sreću bili
zaduženi za novinare, ali i glavne tajnike organizacijskih odbora
Igara u Parizu i Antwerpenu, nisu se predavali. U Parizu 1924.
jednostavno su sjeli s još nekolicinom: Tegnerom iz Švedske,
Sekorom iz Čehoslovačke i Francuzom Pozzijem i pozvali 80-ak
akreditiranih novinara iz 29 zemalja na jedno mjesto – Francuski
sportski klub. Reichel je izabran za predsjednika, Boin za
potpredsjednika, a prvi statut AIPS-a usvojen je 22. srpnja 1924.
godine.
Gdje smo danas?
“Etika i stav nisu univerzalni i nećemo nikada svi imati baš
identična razmišljanja, što je normalno i poželjno. Morali bi
prestati mazohistički uživati ??u tome da nas se javno vrijeđa i
omalovažava, a da mi sami to bilježimo i prenosimo dalje. Budimo
svjesni naše zajedničke snage, ali i slabosti ako smo
razjedinjeni. Oni kojima smetamo to će itekako znati iskoristiti
i poniziti nas. Ne dajmo im!”, kazao je Jura Ozmec, predsjednik
sportskih novinara u Hrvatskoj (HZSN), te glavni tajnik i
blagajnik svjetske asocijacije sportskih novinara (AIPS).
U svjetlu Svjetskoga dana sportskih novinara važno je naglasiti
da sportski novinar mora imati svoj stav i svoju kičmu. Da moramo
probati pronalaziti i imenovati loše stvari u hrvatskome sportu,
ali i one dobre. Pritisnuti egzistencijalnim brigama sve više
zaboravljamo na one dobre stvari. A itekako ih ima!
TOUR DE FRANCE
Iz Kopenhagena je prošli tjedan na put dugačak 3328 kilometara
krenulo 109. izdanje najveće biciklističke utrke na svijetu. U
Danskoj će se voziti tri etape, prva na kronometar i još dvije
sprinterske, a onda kreće borba za veliki trofej po Francuskoj.
Tour će nakon 21 etape biti tradicionalno zaključen sprintom na
ulicama Pariza.
Samo su četvorica svjetskih majstora pet puta osvajali Tour de
France – Francuzi Jacques Anquetil i Bernard Hinault, Belgijanac
Eddy Merckx i Španjolac Miguel Indurain. Anquetil je osvojio 4
naslova za redom, Merckx također, a jedini koji je svih svojih 5
pobjeda ostvario u nizu bio je Španjolac Indurain. Četiri naslova
ima Britanac Chris Froome i tu je prekinuta ta nit velikih
pobjednika u velikim nizovima.
U navije vrijeme Slovenci Primož Roglič i Tadej Pogačar
najistaknutiji su biciklisti na Touru. Pogačar je kreirao čudo na
biciklističkoj mapi svijeta koje traje i dalje jer ne samo da je
obranio naslov prošle godine, nego i ove godine ulazi u utrku kao
najveći favorit. A ako osvoji treći uzastopni trijumf to je već
korak do ulaska u legendu.
IVAN LEVAČIĆ NAJBOLJI HRVATSKI BICIKLIST
Na prestižnoj biciklističkoj utrci Tour de France nastupila su
dvojica hrvatskih biciklista – Robert Kišerlovski i Kristijan
Đurašek. Za 103. izdanje francuske utrke 2016. godine koja je
započela kod Mount St. Michellea Kišerlovski je imenovan među
devetoricom vozača ruske momčadi Tinkoff, a Đurasek se našao na
popisu talijanske Lampre-Meride. Godinu dana kasnije, 2017.,
Kišerlovski je utrku završio na 31. mjestu, dok je Đurasek zauzeo
50. mjesto. U posljednjoj etapi oba naša vozača su ciljem prošli
u vremenu pobjednika, Kišerlovski kao 99., a Đurasek kao 111.
Ovo je prigoda i da se prisjetimo najuspješnijeg karlovačkog
bicikliste Ivana Levačića, ujedno i najboljeg hrvatskog
bicikliste svih vremena. Levačić nije vozio Tour de France ali je
zato vozio utrku najboljih biciklista amatera Tour del’ Avenir u
Francuskoj gdje je 1961. bio je peti. Godine 1960. godine
nastupio je na Olimpijskim igrama u Rimu stigavši 13. u vremenu
pobjednika. Sedam puta nastupio je na utrci Berlin-Prag-Varšava,
a 4 puta na svjetskim prvenstvima u cestovnoj vožnji. Sedam
godina zaredom nastupio na utrci Kroz Jugoslaviju (prvi 1961.).
Nastupio je na svim jugoslavenskim prvenstvima, ali nikad nije
osvojio 1. mjesto, uvijek je bio 2. ili 3. Dvostruki je seniorski
prvak Hrvatske 1958. i 1961. godine. Levačić nije bio sprinter,
ali je zato svaku utrku vozio jednakom brzinom. Bio je vozač
neispravne snage i sigurnosti, unatoč nekoliko teških
padova. Vozio je do 1963. godine, a možda bi i duže da nije
bilo ozljeda.
Praktički Biciklistički klub Karlovac danas više ne postoji.
Osnovani su neki novi klubovi, uglavnom rekreacijski, a
najaktivniji i najistaknutiji je SRK Pedala Laganini.