Dinamo je u Splitu postao novi prvak Hrvatske, rukometaši Karlovca napunili mrežu Labinjana i super rezultatom okončali prvoligašku sezonu pred domaćom publikom, atletičarka Lea Novković seniorska je prvakinja Hrvatske u sedmoboju, ka-odbojkašice su doprvakinje Superlige, četvero mladih karlovačkih veslača pozvano u juniorsku reprezentaciju za međunarodnu regatu u Munchenu, a rukometašice prvenstvo zaključile gostujućom pobjedom i devetim mjestom na ljestvici ...
Ovo su samo jedni od sportskih događaja prošlog vikenda u
Hrvatskoj i u Karlovcu. Međutim, jedan tradicionalni rekreativni
događaj u Karlovcu u kojem je sudjelovalo gotovo tri tisuće
građana zasjenio je sve ostale.
Radi se, naime, o tradicionalnoj karlovačkoj
Prvosvibanjskoj biciklijadi. Tradicija je to
koju je započela prije više od 25 godina županijska podružnica
SSSH, odnosno njen povjerenik Nikola Badovinac,
uz potporu Karlovačka banke koja godinama već osigurava majice za
sve sudionike. Nastavljena je nakon tri godine neodržavanja, sada
u organizaciji Grada Karlovca, koji je jednu prekrasnu građansku
manifestaciju spasio od zaborava. Dobro je što se u organizaciju
biciklijade uključila i gradska turistička zajednica a mogla bi
to ubuduće učiniti i županijska. Naročito danas kad je potvrđena
te postala nešto više od obične biciklijade – nezaobilazni dio
turističke ponude.
Važno je napomenuti da se radi o rekreativnoj
vožnji gdje su svi koji odvoze rutu od 12 kilometara pobjednici.
Ovime je, dakako, ostvarena svrha i cilj prvomajske biciklijade
da što više građana, obitelji, zajednički provedu dan u prirodi.
Biciklijada koja je postala brand grada
vratila se građanima. Nije mogla proći bez da organizator nije
iskoristio dugogodišnje iskustvo sindikalnog povjerenika koji se
rado odazvao pomoći. Konačno, “Mika” je od Gradskog vijeća
nagrađen Plaketom Grada upravo za uspješan dugogodišnji
volonterski rad na Prvosvibanjskoj biciklijadi.
Politiziranja nije bilo! Nije ga bilo niti
proteklih godina iako su sindikalnu biciklijadu podržavale, i
podržavaju još uvijek, sve dosadašnje gradske i županijske
vlasti. Dapače, političari svih stranaka i razina vole se slikati
uz slične masovke. Slikanje nije zabranjeno, a i korisna je to
reklama uoči predstojećih lokalnih izbora! Krovne sportske
asocijacije grada i županije (KŠZ, ZŠKŽ) biciklijadu podržavaju
moralno, dajući joj potporu kroz sve svoje članice.
Nekad se vozilo od centra grada do rijeke Dobre
na Grdunu a danas ulicama grada s konačnim
ciljem i zabavnim programom na ŠRC Korana. Pokazalo se to
odličnim potezom organizatora. Tome su pridonijeli i članovi
SRK Pedala Laganini, najpoznatijeg karlovačkog
rekreativnog kluba, koji su ucrtali trasu ovogodišnje
biciklijade.
Podsjetimo da je karlovačka sindikalna biciklijada
najstarija i bez konkurencije najmasovnija biciklijada u
Hrvatskoj u kojoj je godinama sudjelovalo više od dvije
tisuće građana kojoj se dosad odazvalo gotovo pedeset tisuća
građana, ne samo iz Karlovca već i iz gradova i općina Karlovačke
županije, ali i iz Zagreba. Toliko je bila popularna da je
ovjekovječena i od najpoznatijeg hrvatskog milenijskog fotografa
Šime Strikomana.
Biciklizam u Karlovcu ima stogodišnju tradiciju.
Godinama je Ivan Levačić bio najboljih hrvatski
i jugoslavenski biciklist svih vremena koji je službeno nastupao
i na svjetski poznatim biciklističkim utrkama u Europi. Imali smo
svoje predstavnike i na legendarnoj randonneurskoj utrci
Pariz – Brest – Pariz koja se vozi od daleke
1891. godine i gotovo je posljednja prava amaterska utrka u
cestovnom biciklizmu. Danas su sve poznatiji brdski biciklisti
članovi BBK T-rex. Poklonika međunožnih gurala
je sve više a ima i nekoliko rekreativnih klubova oko kojih se
okupljaju.
BICIKAL NAŠE MLADOSTI
Bicikl po definiciji bi bio kopneno prijevozno sredstvo
na ljudski pogon. Ali, prošla su vremena kad je bicikl
bio prvenstveno prijevozno sredstvo za doći do negdje. Danas je
biciklizam često korišten u prometu. Zatim, kao vid zabave te kao
sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas
najraširenije prijevozno sredstvo. Pretpostavlja se da danas na
svijetu postoji preko milijun bicikala! Ljudi se bave sportom kao
rekreacijom, a biciklizam je u kontinuiranoj ekspanziji u svijetu
i u Hrvatskoj. Povećanje broja rekreativnih biciklista svake
godine izraženo je u dvoznamenkastim brojevima postotaka rasta.
Rekreacija nije instinktivna nego programirana i smislena, a
zašto ne iskoristiti znanje koje smo sakupili kroz aktivno
bavljenje sportom i aplicirati ga na ljude koji se bave
biciklizmom iz strasti i s ciljem stvaranja zdravih životnih
navika?
Bicikl u svima nama budi uspomene iz djetinjstva
kada smo po gradskim kvartovima ili prigradskim mjestima jurcali
s prijateljima. Moja generacija odrasla je na oldtimerima i na
ponyima, imali smo ih od Roga do Unisa. Frajeri kojima su
roditelji dopustili “tuning”, stavili su banana siceve, mi ostali
komade čaše od jogurta da rošću po žicama kotača dok ih je
kvačica za veš pridržavala za prednju vilicu. Vozili smo se ispod
rame muškog bicikla jer je nismo mogli prekoračiti. Vodili su nas
instinkti koje u ono vrijeme naši roditelji nisu gušili kao što
mi to sada radimo s našom djecom. Divljanje, u smislu jurcanja
biciklom ili trčeći po parkovima, gradskim ulicama i prigradskim
naseljima bilo je sastavni dio odrastanja, a potpuno normalno je
bilo vraćati se kući s tragovima cijeđenja znoja po prašnjavom
licu, gojazne djece bilo je jako malo, a i oni su bili agilni i
pratili žgoljavce.
Na našu sreću danas postoji puno dostupnih sportova i kolektiva
koji se bave treniranjem djece, a mi roditelji ih poslušno
razvozimo i dočekujemo ispijajući tko zna pokoju kavu taj dan.
Bilo bi jednostavnije pustiti djecu da se igraju po ulicama,
bicikliraju, ali to više nije društveno i obiteljski odgovorno
ponašanje.