Brojna poznata lica napustila su nas od početka 2023. godine. Ove smrti potresle su mnoge u ovoj godini. Među njima su mnogi sportaši i sportski djelatnici, u svijetu, Hrvatskoj i u Karlovcu. Ova kolumna je posvećena njima, da ih se prisjetimo i da nikad ne zaboravimo njihova djela i sportske uspjehe koje su ostavili za svoga života.
Ivan Levačić (92)
Biciklistički reprezentativac i olimpijac. Sedam godina zaredom
nastupao je na utrci Kroz Jugoslaviju, prvi put 1961. Nastupio je
na svim jugoslavenskim prvenstvima, ali nikad nije osvojio 1.
mjesto, uvijek je bio 2. ili 3. Dvostruki je seniorski prvak
Hrvatske 1958. i 1961. godine. Levačić nije bio sprinter, ali je
zato svaku utrku vozio jednakom brzinom. Nikad nije vozio Tour de
France ali je zato na utrci najboljih biciklista amatera Tour de
l’Avenir u Francuskoj 1961. bio je peti. Najveći uspjeh svakako
je nastup na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. stigavši 13. u
vremenu pobjednika. Sedam puta nastupio je na utrci
Berlin-Prag-Varšava, a četiri puta na svjetskim prvenstvima u
cestovnoj vožnji. Vozio je do 1963. godine, a možda bi i duže da
nije bilo ozljeda. Prema mišljenju Sportskih novosti, Ivan
Levačić je najbolji hrvatski biciklist svih vremena.
Ivan Maraković (75)
Preminuo je iznenada je nakon natjecanja u sportu kojega je
najviše volio i kojemu je neopisivo puno dobroga ostavio. Bio je
jedan od najstručnijih i najtrofejnijih trenera u Karlovačkoj
županiji. Zapravo, Ivan je živio streljaštvo i za streljaštvo.
Skroman, pun strpljenja, uvijek na raspolaganju, spreman pomoći,
saslušati i razgovarati. Eto, takav je bio Ivan Maraković iz
kojega će ostati velika praznina u streljačkom sportu. Njegovi
strijelci kojima je desetljećima prenosio svoje veliko iskustvo i
znanje osvajali su bezbroj medalja i pokala na raznim
natjecanjima diljem Hrvatske i inozemstva.
Rudolf Starić (82)
Bio je doajen i kroničar karlovačkog planinarstva, autor ili
suautor nekoliko knjiga. U speleološkoj aktivnosti je bio vrlo
aktivan, kao i u Gorskoj službi spašavanja. Inicirao je i bio
osnivač karlovačkog HGSS-a Jedan je od osnivača CEIK-a braća
Seljan. Na njegovu inicijativu pokrenut je časopis Veslanje koji
je kontinuirano u tiskanom izdanju izlazio sve do kolovoza 2012.
godine. Napisao je knjigu i o povijesti VK Korana. Bio je član
HZSN-a i jedan mandat član Izvršnog odbora krovne sportske
novinarske asocijacije u državi.
Borislav Vedrina (78)
Dugogodišnji je član i bivši predsjednik Veslačkog kluba Korana,
dobitnik nagrade KŠZ za životno djelo. Kao rođeni Dubovčak bilo
je za očekivati da će se u sportu prikloniti veslanju. Od
najranije mladosti postao je član VK Korana. Bio je u posadi
osmerca u kojem su veslali još i Vladimir Jurki, Ladislav
Katušin, Ivan Briški, Juraj Željeznjak, Josip Božičević, Miro
Lakić, Marijan Cvitak i kormilar Eduard Poropat. Veslao je i u
četvercu sve dok nije krenuo na fakultet.
Ante Bilović (80)
Bio je istinski poklonik karlovačke košarke. Nikad nije igrao
košarku ali je bio dugogodišnji član uprava sva četiri karlovačka
kluba – Željezničara, Jugoturbine, Karlovca i ženskog košarkaškog
kluba.
Dragutin Hajdinović (78)
Bio je trener NK Duga Resa, a na čelu karlovačke trenerske
organizacije bio je 5 godina, od 1983. do 1985. godine. Kao
zdravstveni djelatnik godinama je bio član Zdravstvene komisije
NK Karlovac. Sportom se počeo baviti 1969. godine nastupajući za
Hrvački klub Željezničar iz Karlovca, kluba koji je igrao u
ondašnjim prvoligaškim i drugim borbama. Kao rođeni Dugorešanin
nije zaobišao ni stolni tenis. Među dugoreškim stolnoteniskim
radnicima djelovao je između 70-ih i 80-ih godina.
Aleksandar Grudić (88)
Zvali su ga “gospodin šah”. Ovaj majstorski kandidat je
desetljećima podučavao šahovskoj igri tisuće Karlovčana, mahom
djece i mladih. Grudić je bio posvećen poučavanju šahu, što je
činio desetljećima u Karlovcu, Zagrebu i Dugoj Resi. Samo u
Knjižnici za mlade u Karlovcu je od 2005. godine šahu učio više
od 3000 polaznika, mahom mladih. Bio je osnivač Šahovskog društva
Karlovac 1949. godine i jedan je od dobitnika klupskih
prvenstava. U proljeće 1953. godine je nastupao za Hrvatsku na
susretu sa šahistima iz Slovenije na 100 ploča – Hrvatska je
pobijedila 52:48. Bio je i dužnosnik Hrvatskog vaterpolskog
saveza i Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja.
Ivica Vučetić (79)
Atletikom se počeo baviti kao mladić 60-ih i 70-ih godina prošlog
stoljeća nastupivši na raznim natjecanjima u disciplinama 400 i
500 m s preponama. Nastupio je za reprezentaciju Jugoslavije
na EP-u željezničarskih klubova u Lenjingradu 1966. u
disciplinama 400 m, 400 m s preponama i štafeti 4×400 m.
Sudjelovao je u organizaciji međunarodnih atletskih natjecanja te
je bio član Zbora atletskih sudaca Hrvatske.U siječnju 1989.
izabrana je nova uprava AK Karlovca na čelu s predsjednikom
Stevom Kostadinom u koju je za člana, na dužnosti blagajnika,
izabran Ivica Vučetić. Nakon toga dugi niz godina ostaje
blagajnik karlovačkog atletskog kluba. Dobitnik je nagrade KŠZ za
dugogodišnji rad u sportu, priznanja karlovačke SOFK-a kao
natjecatelj i sportski dužnosnik, a plaketom kluba nagrađen
povodom 50-te godišnjice AK Karlovac.
Ratimir Peris (80)
Prof. Ratimir Peris Cveba rođen je u Zagrebu 9. listopada 1943, a
preminuo u Karlovcu 28. srpnja nakon kratke bolesti u 80-oj
godini života. Maturirao je na karlovačkoj Gimnaziji 1962. , a
diplomirao na Visokoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu 1967.
godine. Bio je profesor tjelesnog odgoja na OŠ Braća Seljan u
Tehničkoj školi. Bio je svestrani sportaš, bavio se gimnastikom,
tenisom, košarkom, rukometom i hokejom na ledu. Bio je košarkaški
i rukometni sudac, trener košarkaša Karlovca ’67 i dugoreškog
Poleta. Godine 1970. je vodio rukometnu reprezentaciju Karlovca
koja u prijateljskoj utakmici , U ŠSD u Karlovcu, sastala sa
selekcijom Pariza. Parižani su pobijedili Karlovčane 20:13
(11:5). Predsjednik karlovačkog Društva pedagoga fizičke kulture
bio je četiri godine, od 1922. do 1996.
Mirko Novosel (85)
Najtrofejniji je hrvatski košarkaški trener koji je osvojio
gotovo sve što se osvojiti moglo. Rođen je 30. lipnja 1938. u
Zagrebu, a košarku je na ovim prostorima zadužio kao malo koji
trener. Hrvatsku je 1993. vodio do europske bronce u
Njemačkoj, a bio je i jedan od najzaslužnijih ljudi što je naša
reprezentacija uopće smjela nastupiti na Olimpijskim igrama 1992.
u Barceloni, gdje je igrala finale protiv Dream Teama i uzela
senzacionalno srebro. Jugoslaviju je odveo do čak 5 medalja
– 2 europska zlata (1973., 1975.), svjetskog srebra te
olimpijskog srebra i bronce, a golemi, neizbrisivi trag ostavio
je u Ciboni, s kojom je uzeo Kup prvaka Europe 1985. i 1986., 3
puta bio prvak Jugoslavije, a 7 puta osvojio je Kup. Dvaput ju je
odveo i do trofeja u europskom Kupu kupova.
Miroslav Blažević (88)
U Zagrebu je u 88. godini života preminuo legendarni trener
Miroslav Ćiro Blažević. “Trener svih trenera” autor je jednog od
najvećih uspjeha hrvatskog sporta. Legendarni trener i osvajač
svjetske bronce iz 1998. zauvijek će ostati upisan u povijest
hrvatskog sporta. U Švicarskoj je započeo svoju briljantnu
trenersku karijeru, a prvi klub bio mu je nižerazredni Vevey
(1968. – 1971.). Potom je preuzeo Sion (1971. – 1976.) s
kojim je osvojio svoj prvi trenerski trofej, švicarski kup 1974.
Zatim, Lausanne Sport (1976. – 1979.), a 1976. godine u dvije je
utakmice, s Austrijom (1:3) i Švedskom (1:2), vodio švicarsku
nogometnu reprezentaciju. Ćiro se potom vratio u Jugoslaviju te
1979. preuzeo momčad Rijeke, a u prosincu 1980. godine prihvatio
je poziv Dinama. Ondje se u prvom mandatu zadržao do ljeta 1983.,
drugi put od 1985. do 1988., treći put od 1992. do 1994., a
četvrti put plave je vodio u sezoni 2002./2003. Miroslav Blažević
proglašen je Dinamovim trenerom stoljeća u izboru Večernjega
lista, kao stručnjak koji je nakon 24 godine donio Dinamu naslov
prvaka (1982.), istodobno promijenio krvnu sliku cijeloga kluba
te doživio neslućenu popularnost.
Veco Holjevac (75)
Bio je nekadašnji hrvatski automobilistički as. Mlađi Holjevac,
koji je ime dobio po nadimku svog oca Karlovčanina i čuvenog
zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, poznat je i kao
višestruki prvak u automobilizmu. Dvanaest puta je bio prvak
države, a vozio je sve – od Fiće do formule. Jedan je od osnivača
AMK Dinamo kojem je ostao vjeran do kraja vozačke karijere. On je
u 70-ima u klasi do 785 kubičnih centimetara bio prvak
Jugoslavije u brzinskim i brdskim utrkama te treći u reliju. Prve
utrke vozio je u majčinom Fići. Prelaskom u klasu od 1.000 ccm
bio je prvak države u brzinskim utrkama. Nanizao je čak 12
naslova prvaka. Bio je i prvi prvak Nacionalne klase, a vozio je
i formulu super VW. Vozio je i formula Super VW za reprezentaciju
Jugoslavije na Europskom prvenstvu.
Petar Nadoveza (81)
Nogometaš i nogometni i trener. Kao najbolji strijelac
drugoligaškog Šibenika 1965. prelazi u Hajduk u kojem zabija 296
golova u 460 utakmica čime se nalazi na 5 mjestu najboljih
strijelaca kluba ikad. U reprezentaciji je odigrao tek jednu
utakmicu, 14. svibnja 1967., protiv Albanije u Tirani. “Splitski
Pele” kako su mu tepali 1966. i 1971. postaje najboljim
strijelcem lige. Poslije Hajduka odigrao je dvije sezone u
belgijskom Lokerenu. Nakon aktivne nogometne karijere nastavio je
kao trener. U više navrata vodio je Hajduka. Uz njega se veže i
naslov prvaka 2004. godine iako je vodio tek posljednje 3
utakmice nakon smijene Zorana Vulića. Sredinom 80-ih bio je
zadužen za omladinski pogon. Uz splitski klub vodio je još i
Šibenik, ljubljansku Olimpiju i Muru. Također je bio trener u
Tunisu i Gabonu.
Vahidin Musemić (77)
Dres reprezentacije nosio je u 17 utakmica, gdje je uspio postići
devet golova. U prvenstvenoj sezoni FK Sarajeva (1966/67)
postigao je 23 pogotka u tri natjecanja, čime je dao značajan
doprinos prvom, povijesnom trofeju momčadi s Koševa. Uspio je
postići nevjerojatna 83 gola, što ga svrstava među pet najboljih
strijelaca u povijesti Sarajeva. Računajući neslužbene utakmice,
Musemić je upisao 293 nastupa i postigao 169 golova.
Tihomir Filipović (68)
Bio je naš najtrofejniji vozač utrka. Tijekom svoje bogate i duge
karijere vozio je brdske, kružne i reli utrke, a u povijest se
upisao i kao prvi Hrvat koji je nastupio na kultnom reliju
Pariz-Dakar. Tri puta je u bivšoj državi osvajao Zlatnu kacigu,
koja se dodjeljivala za tri uzastopno osvojena prvenstva. Ukupno
je prvakom Jugoslavije bio postao čak 18 puta.
Silvio Berlusconi (87)
Talijanski poslovni čovjek, političar i državnik koji je tri puta
osvojio mandat premijera Italije. Stvorio je Fininvest, medijsku
kuću koja će s vremenom obuhvatiti sve najvažnije privatne
TV-kuće, radio stanice i novine u Italiji. Bio je vlasnik
nogometnog kluba AC Milan, što mu je donijelo veliku popularnost
širom Italije i Evrope.
Jim Brown (87), igrač američkog nogometa,
glumac i društveni aktivist.
Just Justo Fontaine (90), francuski nogometaš.
Slijedi godišnji – vidimo se za mjesec
dana.