Za ovu kolumnu izdvoji sam iz knjige sve one sportaša i sportske djelatnike (sveukupno 30) koji su na bilo koji način bili povezani s Karlovcem ili gradovima i mjestima Karlovačke županije.
Knjiga Hrvatski sportski dužnosnici, proizašla
iz pera “najplodnijeg hrvatskog sportskog publiciste”
Jurice Gizdića, objavljena u nakladi HOO,
predstavljena je u lipnju ove godine u Novinarskom domu. Knjiga
predstavlja jedinstvenu kolekciju od 520 životopisa
sportskih dužnosnika koji su ostavili trag u hrvatskom
sportu tijekom 150 godina povijesti i četiri
državne tvorevine u čijem je sastavu bila i današnja Hrvatska.
Dakako, posljednje razdoblje – pune državne samostalnosti –
obilježili su većinom članovi tijela HOO-a, od
utemeljenja 1991. do danas. O kriterijima prema kojima
je uvrštavao dužnosnike u knjigu autor Gizdić je kazao da se
pridržavao pravila o djelovanju pojedinih dužnosnika u vodećim
sportskim tijelima svoga vremena – od Hrvatskog sokola preko
Hrvatskog športskog saveza, Jugoslavenskog olimpijskog odbora,
SOFK-a do HOO-a.
Milan LENUZZI
Istaknuti urbanist i jedan od utemeljitelja Hrvatskog
sokola
Milan Lenuci rođen je 30. srpnja 1849. u Karlovcu. Djelovao je u
zagrebačkom Gradskom poglavarstvu od 1874., a 1882. je kao
gradski inženjer. Bio je suutemeljitelj 1874. Hrvatskog
planinarskog društva, klizačkog kluba te Hrvatskog sokola. Uredio
je klizalište 1874. gdje se danas nalazi Dom Hrvatskog sokola na
Trgu Republike Hrvatske. Preminuo je 16. studenoga 1924. u
Zagrebu.
Josip TORBAR
Prirodoslovac, političar i predsjednik Hrvatskog
sokola
Josip Torbar rođen je 1. travnja 1824. u Krašiću. Torbar je bio
osnivač i predsjednik Hrvatskog planinarskog društva. U studenome
1874. podban Jovan Živković potvrdio je Pravila Zagrebačkog
društva za tjelovježbu Hrvatski sokol na hrvatskom i njemačkom
jeziku, a prvi privremeni predsjednik Hrvatskog sokola postao je
Josip Torbar. Preminuo je 26. srpnja 1900. u Zagrebu
Božo VINKOVIĆ
Sokolski starješina, političar i gradonačelnik
Božo Vinković rođen je 7. studenoga 1862. u Slavonskoj Požegi.
Godine 1902. osniva u Karlovcu Pokupski sokol te sokolske
čitaonice u Karlovcu i Mostanju. Sudjelovao je u sokolskim
manifestacijama i javnim vježbama, bio je starješina Hrvatskog
sokola i Sokolske župe u Karlovcu te prvi podstarješina Hrvatskog
sokolskog saveza u Zagrebu. Vinković je bio i gradonačelnik
Karlovca nepune dvije godine, od 1910. do 1911. Preminuo je 18.
lipnja 1924. u Karlovcu.
Vladko BARTULIĆ
Najpoznatiji zagrebački ljekarnik i vrsni planinar
Vladko Bartulić rođen je 12. srpnja 1862. u Karlovcu. Bio je
vlasnik najstarije zagrebačke ljekarne stare oko 350 godina.
Nastavljajući obiteljsku tradiciju bio jedan od najpoznatijih
ljekarnika u ovom dijelu Europe. Bio je istaknuti član i
dužnosnik Hrvatskog planinarskog društva, a 1919. izabran je i za
referenta Ribarske sekcije Hrvatskog športskog saveza. Preminuo
je 8. listopada 1958. u Zagrebu
Rudolf DIMIĆ
Nestor plivačkog sporta u HAŠK-u i Hrvatskoj
Rudolf Dimić rođen je 18. ožujka 1885. u Zagrebu. Pripada
generaciji prvih zagrebačkih plivača, koja je kroz plivačku
sekciju HAŠK-a do početka Prvog svjetskog rata ostvarivala
odlične rezultate. U organizaciji HAŠK-a u Karlovcu je 26. i 27.
kolovoza 1911. organizirano plivačko natjecanje za prvenstvo
Hrvatske i Slavonije. Na prvenstvu je nastupilo više od 30
haškovaca. Start na rijeci Korani bio je 2000 metara udaljen od
kupališta, a nastupili su Žagar, Poljak, Dimić, Herlinger, Kirin,
Korais, Kodžić, Baran, Vuletić, Šuput, Vranković … Osim na 2000
metara, natjecalo se još u “brzom plivanju” na 50, 100 i 400
metara. U plivanju na 2000 metara osvojio treće mjesto, a dionicu
je preplivao za 39 minuta i 8 sekundi. Prvi je bio Bogdan Žagar
iz HAŠK-a, a drugi Poljak iz Olimpije iz Karlovca. U natjecanju
na 100 metara prsno zauzeo je 2. mjesto. Bio i referent Plivačke
sekcije HŠS. Nestor plivačkog sporta u HAŠK-u Rudolf Dimić
preminuo je 11. studenoga 1935. u Zagrebu.
Mate MUDRINIĆ
Pokretač skautizma u Hrvatskoj i sportski
dužnosnik
Mate Mudrinić rođen je 8. lipnja 1855. u Novoj Gradiški. Srednju
školu završio je u Karlovcu, a zatim odlazi u Beč gdje je završio
Filozofski fakultet. Postaje profesor prirodopisa i učitelj
gimnastike. Od 1909. do 1919. Mudrinić je aktivan i u raznim
tijelima Hrvatskog športskog saveza u vrijeme kad mu je na čelu
bio Franjo Bučar. Preminuo je 2. kolovoza 1932. u Zagrebu.
Bogdan ŽAGAR
Vrhunski plivač i jedan od prvih učitelja plivanja u
Hrvatskoj
Bogdan Žagar rođen je 11. veljače 1893. u Plaškom. Kad je trebao
krenuti u školu, obitelj se seli u Ogulin. Po dolasku u Prag išao
je na kupanje na Vltavu, gdje su u to vrijeme trenirali plivači
praške Slavije. Primijetio ga je trener Lingbody pa Žagar 1909.
postaje član Slavije. Bio je odličan plivač, pa je pobjeđivao i
češkog prvaka Vodnika, postavši trostruki prvak Češke na 100
metara (1:04), na 500 metara (6:10) i na 4600 metara. Potonju
dionicu preplivao je na Vltavi za 1 sat i 24 minute, što je go-
dinama bio češki rekord. S još dva plivača trebao je Žagar
zastupati Češku na Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912., ali su
odustali jer su bili prisiljavani nastupiti u austrijskoj
reprezentaciji. Vrativši se u Hrvatsku, Žagar je na samoborskom
Šmidhenovu kupalištu u lipnju 1912. demonstrirao plivačima HAŠK-a
novi crawl stil plivanja. Nakon otplivanih 20 dužina bazena,
najboljeg hrvatskog dugoprugaša Dimića ostavio je iza sebe za
četiri dužine bazena. Na Prvenstvu Hrvatske na Korani 1912.
osvojio je naslov prvaka Hrvatske i Slavonije na 50, 100 i 2000
metara. Preminuo je 10. listopada 1969. u Ogulinu.
Stjepan KRASNIK
Uspješan na čelu Građanskog i Zagrebačkog nogometnog
podsaveza
Stjepan Krasnik rođen je 18. siječnja 1881. u Vrginmostu. Bio je
predsjednik Građanskog iz Zagreba od 1919. do 1920., dok je od
1922. do 1923. Predsjedavao je Zagrebačkim nogometnim podsavezom.
Baveći se sportom, pisao je o osnivanju sokolskog društva u
šibenskoj Mandalini u listu Sokol 1904. godine. Preminuo je 7.
veljače 1943. u Zagrebu.
Ivo LIPOVŠĆAK
Bio je ikona hrvatskog sporta kao natjecatelj i
dužnosnik
Ivo Lipovšćak rođen je 30. rujna 1889. u Karlovcu. Od 1905. počeo
je igrati nogomet u HAŠK-u. Igrao je na poziciji srednjeg
braniča. Bio je sudionikom prve javne nogometne utakmice u
Zagrebu, te odigrao i prve dvije neslužbene utakmice za hrvatsku
nogometnu reprezentaciju 1907. u Pragu. Od 1909. do 1914. obnašao
je dužnost tajnika HAŠK-a, a od 1922. do 1931. bio je
potpredsjednik, tajnik i počasni član HAŠK-a. Kao osnivač
skijaške sekcije HAŠK-a 1909. i njezin pročelnik od 1909. do
1923. postavio je temelje sportskog skijanja u Hrvatskoj. Jedan
je od organizatora prvog skijaškog tečaja u Mrkoplju 1913.
godine. Osnivač je Zagrebačkog zimsko-športskog podsaveza i
njegov predsjednik od 1920. do 1930. godine. Suosnivač je
ZSK i istaknuti član HPD. Do početka Prvog svjetskog rata
odigrao je više od 100 utakmica za nogometnu momčad HAŠK-a. Bio
je predsjednik ZNS od 1919. do 1924., predsjednik JNS od
1921. do 1923. i od 1925. do 1927. godine. Bio je i nogometni
sudac. Bio je prvak Zagreba u borbi sabljom 1907., a 1911. osvaja
treće mjesto na PH u sanjkanju. Iste godine osvaja drugo mjesto u
plivanju na 100 metara slobodno na Prvenstvu Hrvatske i
Slavonije. Naredne godine je jesenski prvak s HAŠK-om, 1913. je
na atletskom mitingu u Zagrebu s 41,85 metara postavio hrvatski
rekord u bacanju koplja, a 1914. na skijaškom prvenstvu Hrvatske
i Slavonije osvaja treće mjesto na stazi dugoj sedam kilometara.
Trofej SFKH dobio je 1963. godine. Ivo Lipovšćak preminuo je 20.
studenoga 1978. u Zagrebu.
Nikola BOŠKOVIĆ
Svestrani sportaš i sportski dužnosnik, osnivač
AMSH
Nikola Bošković rođen je 23. ožujka 1894. u Ogulinu. Već
1904. počinje sportskom aktivnošću u Hrvatskom sokolu. Godine
1908. jedan je od osnivača đačkog Hrvatskog sportskog kluba
Victoria na Sušaku, od 1910. je i tajnik kluba. Bavio se
nogometom, lakom atletikom, plivanjem, tenisom, biciklizmom i
auto-moto sportom. Nakon Prvog svjetskog rata kao predstavnik
riječkih i sušačkih klubova sudjeluje u osnutku JNS i postaje
članom njegova Upravnog odbora 1919. godine. Jedan je od osnivača
i tajnik Zbora nogometnih sudaca i Zagrebačkog nogometnog
podsaveza iste godine. Od 1920. živi u Zagrebu gdje je član i
tajnik HŠK Građanski. Član je JOO od 1929., Jugoslavenskog
plivačkog saveza i Prvog hrvatskog moto kluba, a radio je i na
preobrazbi Jugoslavenskog koturaškog saveza. Od 1926. predsjednik
je Sportske komisije Moto saveza Jugoslavije, a 1928. s
biciklističkom reprezentacijom Jugoslavije sudjeluje kao sudac na
OI u Amsterdamu. Doveo je speedway utrke u Jugoslaviju i napisao
prvi Pravilnik za speedway vožnje. Sudjeluje i u osnutku
Jugoslavenskog touring kluba. Nakon oslobođenja jedan je od
osnivača AMS Hrvatske i AMS Jugoslavije te predsjednik Odbora za
automobilizam i motociklizam FSH. Organizirao je brojna
međunarodna auto-moto natjecanja i pisao je u brojnim stručnim
revijama, a već 1927. prenosio je na radiju nogometne utakmice i
motociklističke trke. Preminuo je 14. veljače 1980. u Zagrebu
Milovan ČIKA
Pionir mačevanja na našim prostorima i istaknuti sportski
dužnosnik
Milovan Čika rođen je 30. ožujka 1898. u Perjasici kod Duge
Rese. Sportom se počeo baviti u Kikindi 1913. Počeo je s
igranjem nogometa u Trgovačkom omladinskom klubu do početka Prvog
svjetskog rata. Poslije rata nastavlja u zagrebačkoj Sparti do
odlaska
na odsluženje vojnog roka. Služeći u Celju, igrao je nogomet u ŠK
Celje, a bavio se i atletikom postigavši vrlo značajne rezultate
na 400 metara. Do 1926., kada iz Zagreba prelazi u Beograd, bavio
se i planinarenjem. Te godine u Beogradu upoznaje Ivana Maksutova
i kod njega počinje trenirati mačevanje. Njegovom je inicijativom
1928. u Beogradu osnovan Prvi beogradski mačevalački klub. Glavni
je inicijator osnivanja JMS 1928., kada je izabran za glavnog
sekretara. Bio je prvak Kraljevine Jugoslavije u mačevanju 1928.
i 1929. godine. Od 1929. do 1932. bio je u Savezu sportskih
saveza Kraljevine Jugoslavije član Komisije za sportski znak i
član Komisije za propagandu te suradnik u časopisu Godišnjak. U
JOO-u bio je blagajnik od 1931. do 1936. godine. Dolaskom na
službu u Zagreb 1930. postaje aktivni natjecatelj Mačevalačke
sekcije HŠK Concordia. Istovremeno je biran za člana uprave i
blagajnika sekcije. Godine 1931. sjedište JMS prelazi u Zagreb, a
Milovan Čika biva biran za blagajnika, administrativnog
sekretara, sekretara Zbora mačevalačkih sudaca, člana Ispitne
komisije, saveznog kapetana jugoslavenske reprezentacije te
polaže ispit za saveznog suca. Jedan je od urednika časopisa za
mačevanje Glasilo te Pravila i Pravilnika JMS izdanih 1932.
godine. U Zagrebačkom nogometnom podsavezu 1933. preuzima razne
dužnosti i obnaša ih sve do lipnja 1941., kada se vratio u
Beograd. Preminuo je 7. kolovoza 1990. u Opatiji.
Milan KRAJAČIĆ
Legendarni trener nekoliko generacija atletičara sa
Save
Milan Krajačić rođen je 1. prosinca 1908. u Vodostaju kraj
Karlovca. Nakon završetka atletske karijere u HAŠK-u, gdje
je uglavnom postizao dobre rezultate na domaćoj sceni, Krajačić,
po nadimku Cic, postao je 1932. trener u ŠK Marathon, a poslije
rata u AAK Mladost iz Zagreba. Bio je trener specijalist za
sprint. Bio dugogodišnji trener niza generacija atletičara sa
Save. Poznat je bio po upornosti kojom je provodio svoju školu
trčanja na svakom treningu. U korak svakog svog pulena ugradio je
stotine “sitnih jogova i visokih skipova”. Između ostalih,
trenirao je Viktora Šnajdera, Rajka Milera, Brunu Oslakovića,
Vedrana Žuvelu, Zvonimira Vrančića, Vladimira Margetića, Miru
Bosnara, Nedu Frank i mnoge druge uspješne atletičare tog
vremena. Bio je član uprave ZOFD Mladosti. Dobio je Republičku
nagradu fizičke kulture 1980. za iznimno
stvaralaštvo u području fizičke kulture, nagrađen je Nagradom
Zagrebačkog sportskog saveza 1983. te Trofejom Mladosti za
najboljeg sportskog djelatnika 1961. godine. Preminuo je 5.
svibnja 1992. u Zagrebu.
Vladimir BLAŠKOVIĆ
Sportski djelatnik, planinar i sveučilišni
profesor
Vladimir Blašković rođen je 22. travnja 1901. u Karlovcu.
Blašković je bio predsjednik Podravske nogometne župe od 1930. do
1931. i potpredsjednik Zbora nogometnih sudaca Hrvatske od 1939.
do 1941. godine. Za vrijeme studija od 1922. do 1925. bio je član
je lakoatletske sekcije HAŠK-a u Zagrebu. Od 1930. do 1938. vrlo
je aktivan skijaš i sportski reporter. Jedan je od osnivača
Ferijalnih saveza Hrvatske i Jugoslavije 1919., a od 1928. do
1929. Blašković je bio član Glavnog odbora FSJ. Aktivan je
djelatnik prosvjetar u sokolskim župama u Karlovcu i Bjelovaru.
Od 1921. Blašković djeluje u HPD, a od 1945. sudjeluje u
osnivanju planinarskih saveza Hrvatske i Jugoslavije. Jedan je od
osnivača PDZ – Matica i njegov predsjednik od 1949. do 1951.
godine. Inicijator je osnivanja Planinarskog muzeja u Samoboru i
izgradnje planinarskog doma Puntijarka na Medvednici te mnogih
drugih planinarskih djelatnosti. Preminuo je 1. siječnja 1990. u
Zagrebu.
Jovan ĐAN TOMIĆ
Svestrani sportaš, trener i sportski dužnosnik
Jovan Đan Tomić rođen je 28. listopada 1913. u Yukonu u
Pennsylvaniji (SAD). Kao 11-godišnjak se s roditeljima 1924.
vraća u Karlovac. Po dolasku u Karlovac počeo je plivati, zimi je
klizao (kad je bilo leda), igrao je vaterpolo i nogomet. Od
1928., kada postaje član karlovačkog Sokola, bavio se vježbanjem
i atletikom, a igrao je i odbojku. Sam je govorio da je u Americi
igrao i bejzbol, a dobro se snalazio i na koturaljkama. Bavio se
i hokejom na ledu, hokejom na travi, košarkom, rukometom i
skokovima u vodu. Bio je član više sportskih klubova u Karlovcu i
Zagrebu. Tomić je bio reprezentativac u atletici, hokeju na ledu,
košarci, odbojci, sportskoj gimnastici i vaterpolu. Kao igrač
nastupio je na dva svjetska prvenstva u hokeju na ledu 1951. i
1955. godine. Kao savezni kapetan vodio je reprezentaciju
Jugoslavije od 1963. do 1968., između ostaloga i na ZOI 1964. u
Innsbrucku. Nastupio je i dva puta za košarkašku reprezentaciju
Jugoslavije 1938. godine. Bio je i izbornik studentske
vaterpolske reprezentacije te sudac u atletici, odbojci, košarci,
vaterpolu, plivanju i hokeju na ledu gdje je bio i međunarodni
sudac. Trener je bio u hokeju na ledu, vaterpolu, plivanju,
odbojci, košarci i rukometu. Svojoj najvećoj ljubavi – hokeju na
ledu, poklonio je i stručnu knjigu Hokej na ledu, izdanu 1963.
godine. Trofej Saveza za fizičku kulturu Hrvatske dobio je 1955.
godine. Preminuo je 26. srpnja 1989. u Zagrebu.
Zlatko PINTAR
Svestrani sportaš i dužnosnik privržen rodnom
Karlovcu
Zlatko Pintar rođen je 5. ožujka 1911. u Karlovcu. Pintar
se aktivno bavio raznim sportovima. Dvadesetih godina prošlog
stoljeća najviše su ga zanimali nogomet, atletika i tenis, a
1929. i 1930. bio je među najboljim karlovačkim skakačima u vodu.
Pored navedenih sportova najviše su ga privlačile planine i
skijaški tereni. U Varšavi je skijao u Zakopanama i na planinskom
masivu Tatre. Za boravka u Italiji 1939. popeo se na Etnu na
Siciliji. Kao instruktor sportova podučavao je plivače i
nogometaše Građanskog te karlovačke tenisače, a po povratku u
rodni grad 1940. uvrstio se među najbolje karlovačke hokejaše na
ledu. Nakon Drugog svjetskog rata Pintar svoju sportsku
djelatnost nastavio je 1946. godine. Nastupio je za karlovačku
tenisku ekipu na prvom poslijeratnom teniskom prvenstvu
Jugoslavije u Zagrebu. Tada postaje i direktorom Više fiskulturne
škole u Zagrebu i načelnikom za fiskulturu pri Ministarstvu
zdravlja NR Hrvatske. Od 1947. do pred kraj 1948. bio je član
Komiteta za fiskulturu Vlade FNRJ i načelnik za tjelesni odgoj u
školama. U listopadu 1948. Pintar je postao prvi tajnik Teniskog
saveza Jugoslavije, a vrlo brzo i član Predsjedništva
Fiskulturnog saveza Jugoslavije, 1971. bio je predsjednik Matice
hrvatske Karlovac, a jedan je i od osnivača Bridge kluba Karlovac
1980. godine. Preminuo je 3. lipnja 1990. u Karlovcu.
Slavo SRIĆA
Prijeratni nogometaš i poslijeratni istaknuti sportski
djelatnik
Slavo Srića rođen je 3. kolovoza 1914. u Karlovcu. Cijeli je
život posvetio volonterskom radu u sportu. U mladosti je Srića
igrao nogomet od 1928. do 1936. u Olimpiji i Građanskom u rodnom
Karlovcu. Bio je i tajnik SK Olimpija od 1938. do 1940., tajnik
Nogometne župe Karlovac te član Upravnog odbora NK Karlovac do
1941. godine. Uz nogomet bavio se i plivanjem. Po završetku rata
bio je tajnik Okružnog fiskulturnog odbora u Karlovcu od 1945. do
1947. godine. Nakon odlaska s navedene dužnosti Srića je glavni
referent i zamjenik rukovodioca Odjela za fiskulturu Republičkog
odbora sindikata Hrvatske od 1947. do 1948., a potom načelnik
Privredno-planskog odjela i član Komiteta za fiskulturu Vlade
Narodne Republike Hrvatske od 1948. do 1950. godine. Bio je Srića
i predsjednik Plivačkog kluba Naprijed u Zagrebu, kao i
predsjednik Savjeta za fizičku kulturu Skupštine grada Zagreba od
1960. do 1964. godine. Više desetljeća je u Savezu sportova
Hrvatske obnašao brojne odgovorne dužnosti, bio je i
potpredsjednik te dugogodišnji predsjednik Udruženja za
unapređenje proizvodnje i prometa sportskih rekvizita. Bio je i
predsjednik Saveza sportova grada Zagreba i član Disciplinskog
suda NSH. Više godina obnašao brojne odgovorne dužnosti i u
Savezu sportova Jugoslavije. Uz brojne nagrade i priznanja
dobitnik je Trofeja Saveza za fizičku kulturu Hrvatske 1956.
Preminuo je 11. svibnja 1991. u Zagrebu.
Nikola TATALOVIĆ
Sokolaš, istaknuti gimnastički trener i dužnosnik
Nikola Tatalović rođen je 9. rujna 1909. u Drežnici kod Ogulina.
Bio je istaknuti sokolaš, sportski dužnosnik, metalski djelatnik,
referent i načelnik Jugoslavenskih željeznica. Od 1921. Tatalović
je naraštajac u bjelovarskom Sokolu, od 1925. natječe se u
župskom višeboju, od 1927. vodi sokolski naraštaj i pomladak, a
od 1926. do 1929. tajnik je RRSK Proleter. Poslije završetka
Drugog svjetskog rata Tatalović se uključuje u FK
Željezničar u Beogradu, gdje 1948. sudjeluje u osnivanju GD
Beograd – Matica, kasnije Društva za tjelovježbu Partizan, kojem
je bio predsjednik do 1954. godine. Od 1953. do 1958. načelnik je
Saveznog društva za tjelovježbu Partizan za područje cijele
Jugoslavije. Uz sve navedeno, Tatalović je radio i kao prednjak
prvog razreda i trener za sportsku kojoj je posvetio glavninu
svog sportskog rada i djelovanja, a posebno je volio rad s mladim
gimnastičarima. Gimnastici je pristupao na stručan način, znajući
da je sportsko usavršavanje preduvjet sportskih uspjeha. Dosta je
pisao o gimnastici u stručnim časopisima, a objavio je i stručnu
knjigu o gimnastici pod naslovom Preskoci, koja je doživjela
nekoliko izdanja. Preminuo je 17. prosinca 1984. u Crvenki.
Krešimir RAČIĆ
Legendarni bacač kladiva, olimpijac i trener
Krešimir Račić rođen je 15. kolovoza 1932. u Karlovcu. Bio je
istaknuti atletski djelatnik, izbornik, državni prvak i rekorder
u bacanju kladiva, trener i atletski statističar. Karijeru je
započeo u AK Željezničar iz Karlovca. Račić je prvi bacač
kladiva u nas koji je sredinom pedesetih godina hitnuo tu spravu
preko tada magične granice od 60 metara. Istaknuo se na
Olimpijskim igrama 1956. u Melbourneu osvojivši odlično šesto
mjesto. Račić je bacao i na Olimpijskim igrama u Rimu 1960.
godine. Proveo je najveći dio svog vijeka u Beogradu, kao član AK
Partizan. Bio je najuspješniji savezni kapetan reprezentacije
Jugoslavije. Poznati su njegovi selektorski uspjesi poput pobjeda
na Balkanskim atletskim igrama u Zagrebu 1971., uspješnog nastupa
atletičara na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. i Montrealu
1976. te na prvenstvu Europe u Rimu 1974. godine. Kada se vratio
iz Beograda, Račić je nastavio u atletici djelovati u Zagrebu.
Bio je predsjednik Stručnog savjeta HAS-a, vodio je hrvatske
omladince na juniorskom SP-u u Seulu 1992. godine. Vodio je i
statistiku za potrebe HAS-a, ali se ipak najbolje osjećao na
bacalištima i u teretani stadiona u Maksimiru. Bio je vrlo
uspješan trener u Zagrebu i Brežicama. Preminuo je 19. lipnja
1994. u Zagrebu od posljedica prometne nezgode.
Miloš ŠUMONJA
Prvi je predsjednik Saveza za klizanje i hokej
Jugoslavije
Miloš Šumonja rođen je 23. rujna 1918. u Tušiloviću kod
Karlovca. Bio je prvi je predsjednik Saveza za klizanje i
hokej Jugoslavije od 1950. do 1955. godine. Od 1955. do 1963. je
predsjednik AK Partizan, a jedno vrijeme i predsjednik SD
Partizan. Od 1972. dugi je niz godina bio predsjednik Atletskog
saveza Jugoslavije. Preminuo je 22. ožujka 2006. u Beogradu.
Milan BLAŠKOVIĆ
Svestrani sportaš, znanstvenik i pedagog
Milan Blašković rođen je 23. kolovoza 1930. u Brandýsu nad Labom
u Češkoj. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Karlovcu, a na
Državnom institutu za fiskulturu diplomirao je 1958. godine.
Magistrirao je 1970., a doktorirao 1977. na Sveučilištu u
Zagrebu. Poslije Drugog svjetskog rata nastupa na natjecanjima u
atletici, odbojci, hrvanju, gimnastici i košarci, sve u
karlovačkim klubovima. Bio je i košarkaški trener. U košarkaškim
tijelima obnašao je brojne dužnosti. Bio je član savjeta KSJ i
JSH, član predsjedništva Saveza košarkaških trenera Jugoslavije i
predsjednik Savjeta sportskih škola Saveza za fizičku kulturu
Zagreba. Od 1954. stalni je predavač na tečajevima i seminarima
za trenere košarke i učitelje skijanja. Sudjelovao je na brojnim
domaćim i inozemnim seminarima, savjetovanjima i kongresima. Bio
je nositelj kolegija Tjelesni odgoj i Higijena na Pedagoškoj
akademiji u Karlovcu od 1961. do 1965., a Tjelesni odgoj predavao
je i na Fakultetu političkih znanosti od 1975. do 1979. u
Zagrebu. Na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu obnašao je niz
dužnosti, od predsjednika brojnih komisija, Izvršnog odbora i
Savjeta te predstojnika katedre do prodekana i dekana. Bio je
nositelj predmeta Košarka i Skijanje. Kao predstavnik Fakulteta
za fizičku kulturu u Zagrebu Blašković je bio dugogodišnji član
Internacionalnog udruženja visokih škola za fizičku kulturu
AIESEP. Dobitnik je brojnih sportskih i društvenih priznanja od
kojih treba izdvojiti Republičku nagradu za fizičku kulturu 1978.
i Državnu nagradu “Franjo Bučar” za životno djelo 1996. godine.
Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara.
Preminuo je 23. studenoga 2010. u Zagrebu.
Vjekoslav KOPRIVNJAK
Sportaš, društveni radnik i jedan od inicijatora Univerzijade
‘87
Vjekoslav Koprivnjak rođen je 18. svibnja 1946. u Karlovcu.
U mladosti je bio aktivan sportaš. Igrao je košarku za KK
Željezničar iz Karlovca i rukomet u RK Polet iz Karlovca. U
društveno-sportskoj aktivnosti dao je veliki doprinos izgradnji
ŠSD u Karlovcu. Bio je član predsjedništva SFK Zagreba i
Hrvatske. Koprivnjak je bio i član Inicijativnog odbora za
organiziranje Univerzijade u Zagrebu, a od 1985. do 1987. bio je
član predsjedništva Organizacijskog odbora Univerzijade,
predsjednik Komisije za organizacijsko-kadrovska pitanja
Univerzijade i direktor Press-centra Vjesnik. Preminuo je 25.
srpnja 2020. u Jakarti (Indonezija), gdje je bio posljednji
veleposlanik SFRJ.
Zdenko KUZMANIĆ
Istaknuti atletičar, trener i atletski dužnosnik
Zdenko Kuzmanić rođen je 30. prosinca 1926. u Jesenicama kod
Splita. S roditeljima se 1927. preselio u Karlovac. Već 1935.
postao je član sokolskog podmlatka. Poslije Drugog svjetskog rata
se po potrebi činovničke službe našao u Vojniću gdje se uključio
u rad i djelovanje tamošnjeg omladinskog sportskog aktiva. S
nekolicinom suradnika 1948. osnovao je NK Petrova gora, u kojem
je i igrao do 1949. godine. Budući da mu je stalno mjesto boravka
bio Karlovac, 1947. postao je djelatni član atletske sekcije SD
Udarnik, a od 1949. i član Konjičkog kluba Karlovac. Od 1949. do
1959. u AK Željezničar iz Karlovca nastupao je u više disciplina
i bio prvak Hrvatske i Jugoslavije u troskoku. Na prvenstvu
Međunarodnog sportskog saveza željezničara u Malmöu 1957. je kao
predstavnik željezničara Jugoslavije postigao europski rekord u
troskoku i osvojio prvo mjesto. Kuzmanić 1959. prelazi u AK
Dinamo iz Zagreba, gdje nastupa do 1961. kada se vraća u
Željezničar iz Karlovca gdje je 1963. završio s aktivnim
natjecanjima. Iste godine izabran je za tehničkog referenta
Željezničara, a nakon trenerskog tečaja bio je trener tog kluba
sve do 1989. godine. Bio predsjednik ASH od 1984. do 1989., član
predsjedništva ASJ i tajnik ASH od 1989. godine. Dobio
brojna sportska i društvena priznanja: zlatne medalje s poveljom
Auto-moto saveza Jugoslavije, dva priznanja Vijeća Narodne
tehnike i AMS Hrvatske, brončane i srebrne plakete ASJ, zlatne
plakete Belgijske atletske federacije … Dobio je Trofej Saveza
za fizičku kulturu Hrvatske 1975. Preminuo je 14. prosinca 1990.
u Karlovcu.
Emil HOFMAN
Istaknuti kineziolog i sportski pedagog
Emil Hofman rođen je 1. kolovoza 1940. u Karlovcu. U sportskoj
karijeri bavio se atletikom – trčanjem preko prepona, skokom s
motkom i desetobojem. Pet je puta nastupao za reprezentaciju
Jugoslavije do 20 godina, tri puta osvajao naslov prvaka bivše
države, a više puta bio je prvak Hrvatske. Akademski status
stekao je na Fakultetu za fizičku kulturu (danas Kineziološkom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), gdje je i doktorirao 1980. u
području kineziologije. Hofman je bio zagovornik sportskih
susreta mladih, pa se posebno angažirao u projektu Igara Radne
zajednice Alpe-Jadran. Bio im je pokretač i dugogodišnji
organizator. Dokazao se i kao vrijedan sportski suradnik u
organizaciji brojnih velikih sportskih priredbi kojima je
Hrvatska bila domaćin. U svojstvu člana Izvršnog odbora Hrvatskog
športskog saveza 1990. i 1991. sudjelovao je i u osnivanju HOO. U
dva četverogodišnja mandata bio je član predsjedništva
Zagrebačkog atletskog saveza, a od 1986. do 1991. i predsjednik
Stručnog savjeta HAS-a. Dobitnik je Državne nagrade za sport
“Franjo Bučar” 2006. i Nagrade “Matija Ljubek” 2004. godine.
Nositelj je zvanja zaslužnog pedagoga fizičke kulture, najvišeg
priznanja Saveza pedagoga fizičke kulture Hrvatske, danas
Kineziološkog društva Hrvatske. Preminuo je 21. prosinca 2018. u
Zagrebu.
Krunoslav KARIN
Svestrani je sportaš i istaknuti sportski
dužnosnik
Predsjednik Europskog baseball i softball saveza (WBSC Europe) od
2022.
Krunoslav Karin rođen je 22. svibnja 1961. u Karlovcu. Nakon
bavljenja košarkom i rukometom u svojim mlađim danima, bio je
jedan od osnivača BK Olimpija Karlovac 1983. godine. Do 2013.
osvojio je kao trener 12 titula prvaka Hrvatske, 13 nacionalnih
kupova, 6 Interliga te Europski CEB kup 2006. u Barceloni.
Tijekom aktivne igračke karijere nastupao je za reprezentaciju
Hrvatske i Jugoslavije. Od 1986. do 1991. bio je izbornik
reprezentacije Jugoslavije, a od 1992. do 2008. izbornik
reprezentacije Hrvatske i sportski direktor svih hrvatskih
reprezentacija. Bio je uključen u rad seniorske reprezentacije na
osam uzastopnih europskih prvenstava, a 2009. bio je sportski
direktor reprezentacije Hrvatske na SP-u. Izabran je za prvog
povjerenika Jugoslavenske lige i tu je dužnost obnašao od 1986.
do 1991., a istu je dužnost obavljao i u Hrvatskoj od 1991. do
2004. godine. Karin je 1998. bio jedan od osnivača
srednjoeuropske Interlige koja uključuje klubove iz Hrvatske,
Mađarske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Bugarske i Austrije. Od
2004. do 2008. bio je član Komisije za razvoj Europske baseball
federacije, a na kongresu 2014. u Pragu izabran je za glavnog
tajnika. Na toj je dužnosti ostao do 2022. i izbora za
predsjednika novoformirane europske federacije WBSC Europe. Za
predsjednika Europskog baseball i softball saveza izabran je
2022. Karin je u Karlovcu obnašao brojne sportske dužnosti.
Od 1998. do 2006. bio je predsjednik SŠKŽ, dok je u razdoblju od
2002. do 2006. obavljao dužnost glavnog tajnika KŠZ. U pet
mandata bio je i član Izvršnog odbora KŠZ.
Dubravko MATAKOVIĆ
Ikona hrvatskog kajakaštva
Dubravko Mataković rođen je 18. siječnja 1941. u Karlovcu.
Afirmirao se u Slaviji, a od
1966. bio je član Kanu kluba Končar. Od 1964. natjecatelj je na
svim državnim i međunarodnim natjecanjima u slalomu i spustu. Za
reprezentaciju Jugoslavije nastupao pune 22 godine. Prvi je
hrvatski kajakaš na divljim vodama koji je nastupio na
Olimpijskim igrama, 1972. u Münchenu. Na prvenstvima Jugoslavije
i SR Hrvatske osvajao je naslove u slalomu i spustu od 1964. do
1990. Zadnji naslov prvaka države osvojio je s 48 godina.
Mataković je bio izbornik reprezentacije Jugoslavije u spustu od
1989. do 1991. i trener hrvatske reprezentacije u spustu od 1992.
do 1998. Od 1990. do 1997. osvojio je kao izbornik i trener sedam
zlatnih medalja na seniorskim i juniorskim svjetskim i europskim
prvenstvima. Dobitnik ne Nagrade za fair play Sportskih novosti
1977. Preminuo je 15. listopada 2019. u Zagrebu.
Želimir FEITL
Svestrani sportaš, uspješni poduzetnik, legenda karlovačkog
sporta
Želimir Feitl rođen je 4. svibnja 1949. godine u Karlovcu. U
sportu je angažiran od srednjoškolskih dana. Igrao je rukomet za
RK Dubovac i vrlo brzo je postao juniorski reprezentativac
Hrvatske. Dolaskom na studij u Zagreb počinje trenirati karate.
Pet godina je bio stalni reprezentativac Jugoslavije, te osvajač
republičkih, državnih i europskih medalja u karateu, a 1973.
proglašen je najboljim sportašem grada Karlovca. Izbornik i
trener reprezentacije Jugoslavije u karateu bio je od 1986. do
1990., a izbornik i trener hrvatske reprezentacije od 1992. do
1996. Feitl je osnivač prvog karate kluba u Karlovcu, danas KK
Karlovac 1969, čiji je i aktualni predsjednik. Vanjski suradnik
za karate na FFK u Zagrebu bio je od 1975. do 1986. godine. Feitl
je član Upravnog odbora Hrvatskog golf saveza, izbornik za
seniore preko 55 godina i šesterostruki je prvak Hrvatske u golfu
u seniorskoj konkurenciji u razdoblju od 2009. do 2018. Aktualni
je predsjednik KŠZ od rujna 2012. te predsjednik ZŠKŽ od srpnja
2015. Dobitnik je Nagrade HOO ‘Milan Neralić’ za
izniman razvoj sporta na lokalnoj razini 2020., Nagrade ‘Matija
Ljubek’ 2021. i Državnu nagradu za sport ‘Franjo
Bučar’ dobio je 2022. godine.
Maja INĐIĆ
Marketing menadžerica i zaljubljenica u softball
Maja Inđić rođena je 10. srpnja 1978. godine u Karlovcu, no ubrzo
nakon njezina rođenja obitelj se seli u Afriku, a 1981. dolazi u
Zagreb. Od najranije dobi je aktivna u sportu, a posebno mjesto u
njezinoj sportskoj karijeri imao je softball, koji počinje
trenirati 1995. u Softball klubu Princ iz Zagreba. Od početka je
bila aktivna i u administraciji i organizaciji ustrojstva kluba.
Aktivnu igračku karijeru završila je 2001. i ostaje vezana uz
softball kroz volontersko djelovanje u klubu i matičnom savezu.
Desetogodišnji aktivni rad Maje Inđić imao je vrhunac dobivanjem
domaćinstva Europskog softball prvenstva za žene 2007. godine,
kada je bila članica OO zadužena za marketing. Nakon toga je
2010. bila izabrana za predsjednicu Hrvatskog softball saveza,
kao prva žena u Hrvatskoj na toj dužnosti. Od 2002. do 2004. bila
je članica Vijeća HOO, a u ime Hrvatskog softball saveza je u
istom razdoblju bila i članica Skupštine HOO-a. Status članice
Skupštine HOO-a imala je i od 2004. do 2008. godine. Bila je prva
polaznica iz Hrvatske koja je 2005. godine uspješno završila
MEMOS – Executive Masters in Sport Organisations Management,
master program stručnog usavršavanja MOO.
Franjo PROT
Znanstvenik i zaslužnik taekwondo sporta
Franjo Prot rođen je 28. lipnja 1952. u Karlovcu. Redoviti
je profesor u trajnom zvanju na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu
gdje je obnašao dužnosti predstojnika Zavoda za opću i primjerenu
kineziologiju i predstojnika Katedre za sistemsku kineziologiju.
Taekwondoom se počeo baviti 1969. u Karlovcu. Sudjelovao je na
SP-u 1975. u Seulu, a kasnije je bio voditelj sportskih ekipa na
svjetskim i europskim prvenstvima. Za predsjednika Taekwondo
saveza Zagreba izabran je 1985. godine, a član Izvršnog odbora
Europske taekwondo unije (ETU) je od 1991. do 1996. godine. Od
1992. dopredsjednik je HTS, a 2002. izabran je za predsjednika
Saveza i tu dužnost obnaša do 2016. Od 1999. ponovno je član
Izvršnog odbora ETU-a, a na redovitoj izbornoj sjednici 2003.
izabran je i za dopredsjednika Europske taekwondo unije. Od 2008.
do 2015. godine Franjo Prot je bio predsjednik HOA.
Anto NOBILO
Odvjetnik i istaknuti sportaš i dužnosnik u
taekwondou
Anto Nobilo rođen je 4. prosinca 1950. godine u
Splitu. Nobilo se 1968. u Karlovcu počeo baviti taekwondoom,
tada još malo poznatim sportom. Nakon dolaska u Zagreb, vodio je
ekipu TKD Metalac-Jelenovac, od 1973. do 1978. redovito nastupa
za reprezentaciju Jugoslavije. Deset puta bio je prvak
Jugoslavije u teškoj kategoriji, a 1974. osvojio je medalju na
Svjetskom prvenstvu u Montrealu. Na Europskom prvenstvu u
Stuttgartu 1975. postao je europski prvak. Bio je trener
reprezentacije Jugoslavije od 1978. do 1990. Nositelj je crnog
pojasa 8. Dan. Višegodišnji predsjednik HTS. I nakon završetka
aktivne natjecateljske karijere, nastavio se natjecati u
veteranskoj konkurenciji. Napisao je nekoliko stručnih knjiga o
taekwondou: Tae kwon do, način borbe nogama i rukama 1979.,
Taekwondo novi olimpijski sport 1986. i Izvorni taekwondo 1989.
godine. Dobitnik je velikog broja društvenih i sportskih
priznanja.
Željko DRAKŠIĆ
Prerano otišli košarkaški dužnosnik
Željko Drakšić rođen je 23. kolovoza 1961. godine u Dugoj Resi.
Bio je košarkaš te nacionalni i europski sportski dužnosnik. Po
struci je bio diplomirani inženjer geodezije.
Cijeli je svoj životni i sportski vijek Drakšić je proveo u
košarci. Bio je igrač, sudac državnog ranga, opunomoćenik u I.
hrvatskoj košarkaškoj ligi te kontrolor. U Dugoj Resi je zaigrao
i košarku. Igrao je za mjesni Polet, a potom prešao u Željezničar
iz Karlovca, za koji je nastupao od 1984. do 1988. Nakon igračke
aktivirao je karijeru košarkaškog suca. Bio je i tajnik
Košarkaškog saveza Karlovačke županije. Dužnost glavnog tajnika
HKS obnašao od 1999. do 2016. godine. Od 2014. bio je i član
Odbora FIBA Europe kao i član Komisije za natjecanja FIBA Europe.
Preminuo je 7. prosinca 2016. u Zagrebu.