Na predstavljanju knjige "Pogled iz trećeg kuta" koje je održano u Kinu Edison o ulaganjima u hrvatski sport govorio je državni tajnik za sport pri Ministarstvu turizma i sporta, Karlovčanin Tomislav Družak.
“Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) kontinuirano povećava
svoja ulaganja u sport. Radi se o gotovo trostrukom većim
sredstvima za sport u odnosu na 2016. godinu. Tada su izdvajanja
bila tek nešto veća od 200 milijuna kuna ili 28 milijuna eura, a
danas je 80 milijuna eura. Uz povećanje, koje je u najvećem obimu
išlo za krovna sportska udruženja te nacionalne saveze, povećana
su i ulaganja u lokalni sport uz mogućnost financiranja i
županijskih zajednica jer su one baza bez koje nema niti
aktivnosti nacije niti kasnije vrhunskog sporta, kao i u velike
sportske manifestacije te sportsku infrastrukturu. Kako bi sport
bio dostupniji građanima diljem Hrvatske, dodatno je osnažena i
pomoć lokalnom sportu. Uz sve natječaje koji su dosad bili
provođeni, za koje su udeseterostručena financijska sredstva,
omogućeno je i izravno izdvajanje iz Državnog proračuna za
županijske sportske zajednice, s fokusom na sport djece i mladih.
Definirana su i ulaganja u sportsku infrastrukturu”, kazao je
Družak.
Novi zakonski okvir donesen je nakon 16 godina i omogućio mnoge
dodatne iskorake u razvoju sporta, kako vrhunskog tako i
rekreativnog. Kada se radi o vrhunskom sportu, propisano je
donošenje kategorizacije sportova, koja sada postaje temelj za
dodjelu sredstava. Zatim, uvedeno je plaćanje mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja vrhunskim sportašima I. kategorije te
uvođenje nacionalne stipendije za vrhunske sportaše 1., 2. i 3.
kategorije čime su omogućili jednake stipendije za gotovo 2000
sportašica i sportaša. Jedan od noviteta odnosi se i na uvođenje
trajne naknade za trenere osvajače olimpijskih, paraolimpijskih i
olimpijskih medalja gluhih, jer su to pravo do sada imali samo
sportaši.
U vrhunskom sportu, unatoč svim izazovima kojih je sve više, i
dalje postižemo odlične rezultate, međutim problem neaktivnosti
nacije je pitanje po kojem smo još uvijek na začelju svih
pokazatelja na razini EU.
Pokazatelji o tjelesnoj aktivnosti sugrađana nisu onakvi kakvi
bismo željeli. Provode se i inicijative za poticanje na tjelesnu
aktivnost građana. Jedna od takvih inicijativa je Europski tjedan
sporta u koji je bilo uključilo gotovo 250.000 građana u sportske
aktivnosti. Kroz tjedan dana promovirani su razni sportovi gdje
se pokazalo da se tjelesnom aktivnošću može baviti svugdje, u
bilo koje doba, neovisno o dobi. Ovaj dio iznimno je bitan s
obzirom na to da znamo koliko tjelesna aktivnost doprinosi boljoj
kvaliteti života.
Svi naši sportaši su sjajni promotori Hrvatske, počevši još od
košarkaša i Olimpijskih igara u Barceloni 1992., preko zlatnih
rukometaša i vaterpolista, pa Gorana Ivaniševića, Janice i Ivice
Kostelića, danas Sandre Perković i mnogih drugih. Ne postoji
zemlja u svijetu u kojoj nisu čuli za Vatrene i Luku Modrića.
Njihovi uspjesi i ostvarenja imaju takvu promotivnu vrijednost
kakvu ne može donijeti niti jedna reklama i pozicioniraju nas na
sportskoj, ali i turističkoj karti svijeta.
Velike sportske manifestacije su iznimno važan segment u razvoju
sportskog turizma u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme financijski
je podržano više od stotinu manifestacija s više od 25 milijuna
eura. Hrvatska je od 2017. godine bila domaćin europskim
prvenstvima u rukometu, vaterpolu, dizanju utega i hrvanju,
Svjetskom prvenstvu u reliju, a svake godine ugošćuje najveća
sportska natjecanja poput ATP turnira u Umagu, biciklističke
utrke CRO Race, atletskog mitinga “Boris Hanžeković” te brojne
druge.
Koliko je sport velik biznis, pokazat će vam podatak da će
globalno sportsko tržište koje je u 2022. vrijedilo 486,6
milijardi američkih dolara u 2023. godini vrijedi 512,1 milijardu
USD.
Europske članice su, uz Europsku uniju, ulažu velike napore za
napredak sportskog sektora u svim državama članicama. ključne za
pomaganje sportu iz svih raspoloživih izvora, poput nacionalnih
fondova i europskih strukturnih fondova. Što se novog
sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja tiče (2021. – 2027.),
postoje brojne mogućnosti za sport, ponajviše iz Kohezijskog
fonda EU, Invest fonda EU, Europskog fonda za regionalni razvoj,
programa Erasmus+, LIFE programa te iz programa EU za zdravlje i
Obzor Europa. Za daljnje ulaganje u cjelokupni sportski sektor
Republici Hrvatskoj je nužno redovito pratiti natječaje Europske
komisije i prijavljivati se na što više projekata.
Sport je postao veliki biznis, s milijunskim transferima, ali u
bazi stoje treneri koji stvaraju dobre mlade ljude kroz bavljenje
sportom. Zato društvo, Vlada, savezi, gospodarstvenici moraju
preuzeti dio odgovornosti. Vlada da na primjeren način rastereti
poduzeća koja će ulagati u sport, a sportske udruge da budu
konzistentne, da izbace sve koji i pomisle na koruptivne
radnje.