Od Hrvatskog zbora sportskih novinara dosad su nagrađivani i karlovački sportski novinari. Priznanje za izdavaštvo dobio je Zdravko Švegar 2000. godine, a Nagradu za životno djelo primio je 2007. Godine 2001. Marijan Bakić proglašen je Urednikom godine. Priznanjem za lokalno novinarstvo nagrađeni su Ogulinac Darko Pribanić (2019.) i Gordan Tomičić s Radio Mrežnice (2019.), a istim priznanjem 2010. godine nagrađena je Sportska redakcija ondašnje Televizije 4 Rijeke.
40. SABOR HZSN: Na svečanosti HZSN-a u Kristalnoj dvorani
zagrebačkoga Hotela Westin u ponedjeljak, 4. ožujka 2024.
dodijeljena su nagrade i priznanja najboljim sportskim novinarima
za 2023. godinu.
Nagrada za životno djelo otišla je Đorđu
Ivkoviću, legendarnom osječkom radio reporteru “stare
garde” na čijim su prijenosima utakmica tadašnjeg Radio Zagreba
odrasle generacije navijača Osijeka, a koji je 40 godina karijere
poklonio Bijelo-plavima s Drave, tada iz Gradskog vrta, a danas s
Pampasa. Posljednju utakmicu za potrebe Hrvatskog radija odradio
je krajem studenoga 2017. iz Gradskog vrta, zaokruživši
fascinantnih 40 godina i dva mjeseca u eteru, što u prijevodu
znači – više od tisuću prijenosa.
Nagrada za novinara godine pripala je Marku
Šepatu. Izvještavanje Šepata u Dnevniku Nove TV
nakon huliganskih nereda u Ateni, uoči utakmice AEK-a i Dinama,
zapaženo je kao izvrsno odrađen krizni teren, koji je nadrastao
klasično sportsko izvještavanje. Ostao je u Ateni dodatnih
nekoliko dana te izvještavao za središnji Dnevnik, u čemu je
pokazao snalaženje na ponos sportsko-novinarske branše. Također
je u protekloj godini kolega Šepat iznimno uspješno debitirao kao
komentator utakmica hrvatske nogometne reprezentacije, a k tome
se i redovito javljao uoči nadmetanja te se jako dobro snalazio u
intervjuima nakon njih.
Priznanje za internetsko novinarstvo pripalo je Tomi
Ničoti (Germanijak.hr), a za radijsko novinarstvo
Saši Mariću (Radio Nacional). Priznanje HZSN-a
za intervju pripalo je Lovorku Magdiću (Hrvatski
radio). Magdić je u godini za nama napravio čitav niz
ekskluzivnih intervjua od kojih je posebno odjeknuo “životni
intervju” s Goranom Ivaniševićem u kojem je naš legendarni
tenisač izrekao neke detalje iz života koje nikad prije
nije. Dražen Antolić (Sportske novosti) je
dobio priznanje za komentar, a Predrag Jurišić
(Sportske novosti) priznanje za feljton, dok je priznanje za
lokalno novinarstvo dobio Branko Stipković.
Priznanje za publicistiku otišlo je Tomislavu
Dasoviću i Mladenu Miletiću (Večernji
list) za knjigu “Cico tak imam te rad”, dok je najbolju medijsku
službu u prošloj godini imala medijska služba Biciklističke utrke
Cro Race.
Hrvatski zbor sportskih novinara dodijelio je zahvalnice
Hrvatskom olimpijskom odboru za nakladničku
djelatnost i Jurici Gizdiću za istraživački rad
i doprinos povijesti sporta, a Nagradu “Milka Babović” dobio je
Odjel sport HTV-a. Vodeći se smjernicama
Europske unije i Eurovizije o ravnopravnoj spolnoj zastupljenosti
u medijima, Sportski program Hrvatske televizije povećao je
praćenje ženskog sporta u svim svojim sadržajima.
Svečanosti su nazočili predsjednik i glavni tajnik HOO-a
Zlatko Mateša i Siniša Krajač,
državni tajnik u ministarstvu turizma i sporta Josip
Pavić te brojni drugi uglednici. Među gostima bio je i
Želimir Feitl, predsjednik Zajednice športova
Karlovačke županije.
SUDAC JE SRETAN ŠTO IMA VAR
Uvođenje VAR-a u svijet nogometa sa sobom je donijelo brojne
rasprave. O tome je li i u kojoj mjeri tehnologiji mjesto u
najpopularnijem sportu na svijetu, svatko ima svoje mišljenje, no
manje-više svi se mogu složiti kako postoje područja gdje je VAR
nedvojbeno od pomoći. Ipak, kao što iz tjedna u tjedan možemo
vidjeti, i ovdje postoje neki problemi.
Rođeni Pribićanac, stanovnik Zagreba a karlovački zet, Branko
Stipković, nekadašnji član Zbora nogometnih sudaca Karlovca,
uvaženi HNL sudac, sudački kontrolor te dugogodišnji renomirani
novinar Sportskih novosti, član Hrvatskog zbora sportskih
novinara (HZSN), prokomentirao je aktualnu tematiku o podnesenoj
ostavci šefa Sudačke komisije Brune Marića.
“To je jedino što je mogao i morao napraviti. Zar je trebao
riskirati fizički integritet sebe i djece? Iako, nije njemu ta
funkcija niti trebala. Bolje bi mu bilo da se specijalizirao za
šefa VAR-a, što je radio izvanredno, a čemu mogu posvjedočiti sa
seminara na kojima sam kao kontrolor sudjelovao. Bio je pionir
kod nas za VAR, sve je super štimalo, imao je ekspertize koje su
suci gutali, a onda je otišao u dužnosničke vode i izgorio. Našao
se u nepodnošljivim okolnostima”, kazao je Stipković.
Na pitanje kakvo je suđenje u Hrvatskoj Stipković je rekao:
“Okanimo se iluzija da će biti idealno, ali iskoristimo VAR u
normalnom sagledavanju. I neka se drže protokola. Neka raščiste
ključne stvari i neka ne ide u širinu. Čitam priopćenja Komisije
nogometnih sudaca, to je neko intelektualiziranje. Klub na kraju
sezone podjednako dobije i izgubi nehotičnim pogreškama sudaca.
No s VAR-om ne smije biti velikih pogrešaka. Nekad se ne može
točno razlučiti. Ako je zaleđe dva milimetra označi ga, ali ako
si u nemogućnosti ustanoviti liniju zaleđa priznaj gol. Igra se
za pogodak, on je vrhunac igre, zbog njega se dolazi na
stadione”, zaključio je Branko Stipković.
Dakle, VAR ne dopušta da kardinalno pogriješiš. Postoje Pravila
nogometne igre i ona se ne interpretiraju nego primjenjuju. Tako
i VAR ima protokol. Znaju se četiri stavke koje su nužne da se
oglasi. Nogometni sudac bi trebao biti sretan što ima VAR.