Olimpijske igre u Parizu svečano se otvaraju u petak, 26. srpnja i traju do nedjelje, 11. kolovoza. Obilježit će se povratak Olimpijskih igara u Pariz nakon 100 godina. Pariz je prvi put bio domaćin Olimpijskih igara 1900. i ponovno 1924. godine. Glavni grad Francuske postat će drugi grad koji će 3 puta ugostiti Olimpijske igre, nakon Londona (1908., 1948. i 2012.).
Olimpijske igre 2024. godine simboliziraju vrhunac globalnog
sportskog duha i jedinstva, predstavljajući ne samo natjecanje
najboljih sportaša svijeta već i okupljanje različitih kultura i
naroda. Igre u Parizu nosit će sa sobom težinu bogate olimpijske
povijesti, uz suvremene inovacije koje obećavaju transformaciju
globalnog sportskog događaja.
Za olimpijske medalje boriti 10.500 sportaša iz 204 zemlje.
Održat će se 329 sportskih događaja u 32 olimpijska sporta. Bit
će to prve Igre u povijesti koje će postići ravnopravnost spolova
na terenu, s jednakim brojem sportaša i sportašica koji će se
natjecati na najvećem svjetskom sportskom događaju. Od 10.500
sportaša koji će nastupiti na Igrama, 5.250 će biti muškaraca i
5.250 žena.
Ukupno 34 sportska kompleksa u Francuskoj spremno dočekuju
Olimpijske igre. Osim u glavnom francuskom natjecanja će se
održati još u 16 drugih gradova diljem kontinentalne Francuske.
No natjecanje u surfanju bit će najjedinstvenije – održat će se
na francuskom teritoriju Tahitija, na legendarnim valovima
Teahupo’o u Tihom oceanu. Smješteno 15.000 kilometara od Pariza.
Karate i baseball, koje smo vidjeli na Olimpijskim igrama u
Tokiju 2020., uklonjeni su s olimpijskog programa, a prvi put u
povijesti Olimpijskih igara održat će se natjecanje u breakingu
(break dance).
Prikazano će biti 3.800 sati prijenosa uživo i podijeliti 329
zlatnih medalja u 32 sporta tijekom 18 dana natjecanja u glavnom
gradu Francuske i drugim dijelovima zemlje. Olimpijske igre u
Parizu HRT će prenositi i u UHD (Ultra High Definition) signalu,
najkvalitetnijoj TV-slici današnjice.
MALOBABIĆ – CINDRIĆ – GRAHOVAC
Hrvatska će na Olimpijske igre u Pariz sa 73 uzdanice (58
sportaša i 15 sportašica) koji će se natjecati u 15 sportova, a
ukupno hrvatsko izaslanstvo brojat će 157 osoba. Od toga 27 imena
otpada na dvije muške reprezentacije, a u pojedinačnim sportovima
Hrvatska ima najviše predstavnika u atletici (9), a slijede
jedrenje (6) i veslanje (5).
Na prijelazu iz drugog u treće tisućljeće (2000. u Sydneyu)
veslač Korane Tihomir Jarnjević nastupio je na
Olimpijskim igrama u dvojcu na pariće s Osječaninom
Ivanom Jukićem.
Dugorešanka Ivana Malobabić predstavljat će
Hrvatsku u Parizu u stolnom tenisu. Njen plasman na Olimpijske
igre u njenoj 45. godini života velik je uspjeh.
Nekadašnji rukometaš Karlovca, Ogulinac Luka
Cindrić, 2016. bio je u statusu rezerve, a 2021. kada je
bio stalni prvotimac Hrvatska se nije plasirala na Olimpijske
igre. Napokon će na Olimpijske igre u Pariz kao jedan od oslonca
hrvatske rukometne reprezentacije.
Plaščanin Nikola Grahovac je kao mali iz
Međimurja s obitelji preselio u Plaški, a u Ogulinu je počeo
rukometnu karijeru, bit će drugi rukometaš iz našeg kraja koji će
na Igre u Pariz.
KARLOVAČKI OLIMPIJCI OD 1900.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, 1900. godine u Parizu,
mačevalac Milan Neralić, Slunjanin koji je maču
poučavao i u Karlovcu, postao je prvi hrvatski osvajač
olimpijskog odličja. Osvojio je broncu u sablji.
No, prvi rođeni Karlovčanin na olimpijskim igrama bio je
nogometaš Artur Ture Dubravčić, osnivač NK
Olimpije, završio je 1920. godine na Olimpijskim igrama u
Anversu. Tadašnju Kraljevinu SHS zastupala je samo nogometna
reprezentacija.
Na posljednjim prijeratnim igrama (1936. u Berlinu) mačevalac
Vlado Mažuranić nastupio je i u pojedinačnoj i
ekipnoj konkurenciji.
Godine 1952. u Oslu dobili smo prvu, napola karlovačku
predstavnicu na Zimskim olimpijskim igrama. Bila je to
Nada Birko-Kustec iz Mrkoplja, zimi se uspješno
bavila skijaškim trčanjem, a ljeti atletikom u karlovačkom
Željezničaru. Nastupila je na olimpijskim igrama i četiri godine
kasnije, 1956. u Cortini d’Ampezzo.
Atletičar Krešimir Račić ima dva olimpijska
nastupa. Bacao je kladivo 1956. u Melbourneu i 1960. u Rimu, a u
Australiji je bio šesti.
U Rimu je nastupio i najveći jugoslavenski biciklist svih vremena
Ivan Levačić, rodom iz Virja, ali cijelim svojim
životom i djelom vezan uz Karlovac.
U Rimu 1960. godine do zlatnog olimpijskog odličja stigao je i
prvi Dugorešanin koji je nastupio na olimpijskim igrama –
nogometaš Željko Perušić, član jugoslavenske
nogometne reprezentacije koja je u finalu svladala Dansku 3:1.
U to vrijeme do olimpijskih igara stigao i jedan od
najsvestranijih sportaša Hrvatske – Karlovčanin
Jovan Đan Tomić, koji je bio reprezentativac u
tri sportova – hokeju na ledu, vaterpolu i košarci. Na
olimpijskim igrama je kao trener vodio hokejašku reprezentaciju
Jugoslavije 1964. u Innsbrucku i 1968. u Grenobleu.
Na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu nastupila je i atletska
rekorderka Jelica Pavličić – Štefančić.
Nažalost nije imala svoj dan na Olimpijskim igrama, ispala je već
u prednatjecanju.
Na “karlovačko” olimpijsko odličje čekali smo pune 24 godine, sve
do 1984. Medalju je opet donio nogometaš – tada je
Borislav Cvetković bio član nogometne
reprezentacije koja je u Los Angelesu osvojila broncu.
Na istim igrama zlato je s rukometnom reprezentacijom osvojio
Branko Štrbac, rodom iz Herceg Novog, koji je
dugi niz godina igrao u Karlovcu za RK Tekstil, a preselio je u
banjalučki RK Borac.
Uslijedila je pauza do 1988. godine kada je u olimpijsku obitelj
napokon primljen taekwondo, ujedno u posljednjem nastupu
Jugoslavije kao zajedničke države. Na Ljetnim olimpijskim igrama
nastupio je karlovački tekvondaš Dražen
Perković.
Konačno, u neovisnoj Hrvatskoj (1996. u Atlanti) do zlatnog
odličja došla su još dvojica rukometaša koji nisu rođeni
Karlovčani, ali smo ih svakako smatramo svojima. Prvotimci RK
Karlovačke banke, Vladimir Šujster i
Valner Franković, koji su to bili i u trenutku
osvajanja olimpijskog zlata.
U Sydneyu 2000. godine, ali na Paraolimpijskim igrama, nastupio
je i dugoreški strijelac Petar Mihalić. Nastupio
je i gađanju zračnom puškom iz stojećeg stava.