Motiv za organizaciju karlovačke Prvosvibanjske biciklijade bila je "Večernjakova biciklijada" koja se 1995. tada po 13. put održavala u Zagrebu, a ove godine u lipnju bit će 43. po redu.
A sve je počelo ovako …
„Prva biciklijada održana je pod geslom ‘Biciklom protiv droge’, promotivnom porukom kojom se htjelo senzibilizirati mlade i javnost, osvijestiti da se sve više susrećemo s tim oblikom ovisnosti protiv kojeg je potrebno djelovati kontinuirano i na različite načine. Predviđen je program za 1. svibnja uz velik broj okupljenih tijekom jutarnjih sati, a odgođena je uslijed provedbe vojno-redarstvene operacije ‘Bljesak’ nakon konzultacija tadašnjeg župana Karlovačke županije Josipa Jakovčića, zapovjednika Zbornog područja HV Karlovac generala Miljenka Crnjca i SSSH KŽ. Umjesto 1. svibnja biciklijada je održana 28. svibnja uz Dan državnosti, a kasnijih godina je nastavljena 1. svibnja kao Prvosvibanjska biciklijada“, prisjeća se tadašnji županijski povjerenik SSSH Karlovačke županije Vitomir Begović.
Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (Sindikalnoj akciji br.100/101 od 1. lipnja 1995.) navodi da su biciklijadu predvodili župan Karlovačke županije te inicijator i pokretač i do rujna 1997. čelnik županijskog sindikata Vitomir Begović. Nakon odlaska Begovića na druge dužnosti u Zagreb tradicionalna rekreativno-zabavna prvosvibanjska sindikalna biciklijada uspješno je nastavljena u organizaciji SSSH pod vodstvom povjerenika Nikole Badovinca koji je kasnije od Gradskog vijeća nagrađen Plaketom Grada za uspješan dugogodišnji volonterski rad na biciklijadi.
Ako može Zagreb, zašto ne i Karlovac
Uzor karlovačkoj biciklijadi bila je Večernjakova biciklijada koja se 1995. po 13. put održavala u Zagrebu, a ove godine u lipnju bit će 43. po redu.
„Ako može Zagreb, zašto ne bi mogao i Karlovac! Naime, povod je bio i Praznik rada kao posebno značajan povijesni dan čije poruke ne gube na značaju niti nakon više od stoljeća pa je potreba i prilika u javnom prostoru artikulirati poruke koje se svake godine odnose na trenutačnu gospodarsko-socijalnu situaciju, radničke interese i zahtjeve prema vlasti i poslodavcima. Taj dan smo htjeli obilježiti druženjem u prirodi uz sudjelovanje svih generacija, od umirovljenika do najmlađih. Cilj je bio rekreativno-zabavnom aktivnošću promicati zdrav život. Korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva za različite prilike, od odlaska na posao do rekreacija. Ujedno i doprinijeti zaštiti okoliša“, navodi Begović.
Tako je, eto, ideja Prvosvibanjske biciklijade prvi puta pretočena u stvarnost 1995. godine u specifičnim uvjetima te je postala tradicija koja okuplja, ujedinjuje i donosi radost svima.
Ovogodišnja 29. Prvosvibanjska biciklijada okupila je nikad više, čak 6000 poklonika biciklizma. Svi biciklisti na početku staze dobili su majice i kupone za nagradnu igru. Grah, dobro druženje i koncert zaključili su još jednu uspješnu biciklijadu.
Josip Zaborski sudionik svih dosadašnjih biciklijada
Najstariji sudionik bio je u 89-godišnji Josip Zaborski. Rođen je 1936. i unatoč visokim godinama još uvijek vozi bicikl. Skoro svakodnevno vozi ture do Rečice, a do prošle godine i više. Odaziva se na sve rekreativne biciklističke vožnje u organizaciji klubova Pedala Laganini i Miljokaz pa se tako odazvao i na ovu na kojoj je sudjelovao od prve do ovogodišnje.
Upravo me najstariji sudionik kojega osobno poznajem godinama potaknuo da se prisjetim koliko je njegova obitelj posvećena tom sportu. Josipova kćerka Vesna godinama je bila aktivna u BK Karlovcu a danas je aktivna rekreativka. Klub je sedamdesetih godina prošlog stoljeća imao prostorije u Hrvatskom domu kad mu je 1974. pristupio Josipov zet Goran Štraus koji je bio niz godina natjecatelj, a na Baniji je imao radionicu za popravak bicikla i trgovinu za prodaju bicikla i opreme. Predsjednik BK Karlovac u to vrijeme bio je Mijo Batelja iz Primorske ulice na Dubovcu, zaposlenik tvornice cipela „Josip Kraš“ čiji se sin Dubravko također bavio biciklizmom. Desetak članova natjecalo se, pored Gorana Štrausa i Željko Jakšić, Perica Fišić, Damir Bonjeković, Dražen Frketić, Rudolf Šuper … Kasnije je došao i Zlatko Cinac koji danas ima najpoznatiju karlovačku radionicu i prodavaonicu za bicikle. Početkom osamdesetih klub je preselio u prostorije takozvane „bivše partijske škole“ na Dubovcu (danas dvorište Nacionalnog svetišta) a predsjednik kluba bio je nekadašnji košarkaš Željezničara, kasnije javni dužnosnik Josip Mata Zaborski (najstariji biciklist i Josip-Mata Zaborski nisu u rodu već imaju isto prezime). Jedan od poznatijih karlovačkih biciklista nakon najboljeg Ivana Levačića bio je Mato Zaborski, Josipov otac, kojega su najčešće zvali Mata (nadimak je dobio po ocu). Tih godina klubu je pristupio Željko Bjeloš koji je ozbiljno trenirao i bio uspješan natjecatelj. Vesna i Goran kao sportski djelatnici u rad kluba uključili su se osamdesetih godina. Biciklizmom se bavio i Josipovog brata sin a Vesnin bratić, Davor Zaborski. Nažalost, danas više nema Biciklističkog kluba Karlovac koji je godinama bio perjanica biciklizma, ne samo u Karlovcu već i u Hrvatskoj a naslijedili su ga aktivni biciklistički klubovi koji se uglavnom bave rekreativnim biciklizmom.
Podržavaju je sve gradske i županijske vlasti
Zadnjih godina ovu prvomajsku tradiciju preuzeo Grad Karlovac uz stalnu potporu Karlovačke banke koja osigurava majice za sve sudionike. Krovne sportske asocijacije grada i županije (KŠZ, ZŠKŽ) biciklijadu podržavaju moralno, dajući joj potporu kroz sve svoje članice. Primjer je to koji bi svakako i na drugim područjima trebalo slijediti. Zadovoljstvo je kad ideja preraste u tradiciju, da opstane i traje. Jamac da će to ostati jesu brojni sudionici u proteklih 30 godina. Naročito danas kad je potvrđena i postala više od obične biciklijade – nezaobilazni dio turističke ponude, brand grada Karlovca.
Spomenimo za kraj još da politiziranja nema. Nije ga bilo niti proteklih godina, iako su sindikalnu biciklijadu podržavale i podržavaju još uvijek sve dosadašnje gradske i županijske vlasti. Dapače, političari svih stranaka i razina vole se slikati uz slične masovke. Fotografiranje nije zabranjeno, a i korisna je to reklama uoči predstojećih lokalnih izbora!