Karlovac i Karlovačka županija imaju bogatu, premda često nedovoljno istaknutu, povijest u svijetu sporta i novinarstva. Kroz generacije, brojni su pojedinci, rođeni u Karlovcu ili vezani uz njega, svojim radom i postignućima dali su nemjerljiv doprinos ne samo lokalnoj zajednici, već i Hrvatskoj u cjelini. Cilj ove kolumne je podsjetiti na neke od tih vrijednih ljudi, uz isprike svima koje sam nenamjerno izostavio.
Kroz povijest, Karlovac je neprekidno dokazivao da je mnogo više od grada na četiri rijeke. Njegovi ljudi su ti koji su, u sportu i novinarstvu, utkali svoje priče u bogatu tapiseriju hrvatske povijesti i sadašnjosti. Hoće li Karlovac i u budućnosti nastaviti biti kolijevka ovakvih talenata?
Sportski korijeni Karlovca: Od Bučara do olimpijaca
Kada govorimo o sportu u Hrvatskoj, nezaobilazno je spomenuti Franju Bučara, oca modernog sporta u Hrvata. Bučar, jedan od najpoznatijih učenika rakovačke Gimnazije, započeo je svoju karijeru upravo u Karlovcu 1890. godine. Ova elitna škola iznjedrila je i druge velikane poput Nikole Tesle, Ljudevita Jonkea, Stjepana Radića, Ivana Gorana Kovačića, braće Seljan, Josipa Vanište, Slavka Goldsteina, Ivanke Boljkovac pa sve do glumice Zrinke Cvitešić.
Ne, povijest karlovačkog sporta mnogo je dublja. Jeste li znali da su prve Hrvatice sa značajnim ulogama u tjelesnom odgoju i sportu bile Karlovčanka Dragojla Jarnević i Ivana Nanetta Hirschman iz Donje Zeline? Jarnević, velika ilirska književnica i učiteljica, rođena Karlovčanka (1812. – 1875.), bila je i prva hrvatska sportašica! Davne 1843. godine, sa samo 22 godine, bosa se popela na vrh planine Okić, što je povjesničarima sporta dokaz njezine pionirske uloge. Njezina priča, nažalost, često ostaje nedovoljno prepoznata u kontekstu sporta.
Među značajnim ženama vezanim uz sport su Kolinda Grabar Kitarović, članica Međunarodnog olimpijskog odbora (MOK), te Danira Nakić, prva ravnateljica Muzeja sporta. Važan je spomenuti i Gordanu Vlajčić, reprezentativcu u košarci i rukometu, koja danas studentima Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prenosi znanje o novinarstvu i povijesti radija, ali i Karlovčanka Nikolina Brnjac, bivša ministrica sporta Hrvatske.
Karlovac je iznjedrio i svjetsku atletsku rekorderku Jelicu Pavličić-Štefančić, dobitnicu ugledne „Bučarove nagrade“ za životno djelo. Upravo je ona prije osam godina, povodom 150. godišnjice rođenja dr. Franje Bučara, otkrila spomen ploču ocu hrvatskog sporta u karlovačkoj gimnaziji.
Književni velikani i sport: Neočekivane veze
Zanimljiva je i veza između sporta i književnosti, upravo kroz karlovačke korijene. Ivan Mažuranić (1814. – 1890.), hrvatski ban, književnik i pjesnik, utemeljitelj Zagrebačkog sveučilišta, također je bio duboko vezan uz Karlovac. U Karlovcu je 1845. napisao svoje remek-djelo, epski spjev “Smrt Smail-age Čengića”. Mažuranić je 1874. godine, u sklopu reforme školstva, isticao nužnost organiziranja tjelesnog odgoja u osnovnim školama.
Njegova unuka, Ivana Brlić Mažuranić (1874. – 1938.), rođena u Ogulinu, naslijedila je djedovu sklonost poučavanju naraštaja. Iako najpoznatija kao spisateljica za djecu, i sama je pokazivala sklonost tjelesnom odgoju, a Franjo Bučar ju je poticao na bavljenje njime.
Karlovačka novinarska baština: Kroničari sporta i života
Karlovac je dao i niz istaknutih novinara koji su svojom perom zabilježili sportsku, ali i opću povijest grada. Mira i Josip-Pepi Đurić , karlovački novinari koji su se preselili u Rijeku, bili su bliski Franji Bučaru. Josip Đurić radio je za radio i Sportske novosti, dok je Mira Đurić vodila sportsku rubriku riječkog Novog lista.
Posebno se ističe Zdravko Švegar (1938.-2010.), koji je 1973. godine osnovao karlovačko dopisništvo Večernjeg lista. Kao profesor komparativne književnosti, pratio je kulturna zbivanja, ali je najveći dio svoje karijere posvetio sportu. Njegova djela “Karlovac grad sporta 1800.-1985.” i “Dva stoljeća sporta u Karlovcu” nezaobilazni su izvori za sve ljubitelje sporta i istraživače, poznati po temeljitoj provjeri podataka.
Švegar je u svojoj knjizi „U vrtlogu novinarstva“ zabilježio i desetine drugih poznatih novinara i javnih djelatnika koji su ostavili neizbrisiv trag u karlovačkom novinarstvu.
Među njima su: Nina Perić, Vlado Bojkić, Mićo Mazelle, Josip Vuković, Stevo Maoduš, Ibro Palangić, Branko Ključarić, Ratomir Petković, Milan Rakas, Danko Plevnik, Tomo Vičić, Stevo Sabljarić, Slavko Cvitković, Mladen Stubljar, Frane Mastelić, Slavko Marković, Pero Mrkalj, Bratislav Lebarić, Milan Jakšić, Ivan Fudurić, Damir Neral, Velimir Franić, Zdenko Pomoravec, Tomica Belavić, Josip Grdina, Zorica Netahly, Milorad Božić, Željka Pulez, Goran Gerovac, Zdravko Bičak, Josip Perković, Frane Smojver, Jasminka Kovačević, Mladen Muić, Marijan Bakić, Milan Cimeša, Zdenko Vanječek, Željko Gvozdić. Novu generaciju predstavljaju Martina Kiseljak, Tanja Papeš, Damir Kundić, Mario Pušić, Tihomir Ivka, Vedran Gvožđak, Ivana Lukačić, Darko Lisac, Branko Obradović, Gordan Tomičić, Dario Smojver, Andriana Bačurin, Krešimir Perušić, Krešimir Perković, Vjekoslav Vrbetić, Marin Bakić.
Sportsko novinarstvo u Hrvatskoj
Karlovac je imao ključnu ulogu u razvoju sportskog novinarstva na nacionalnoj razini. Miroslav Habunek, urednik sporta u Narodnom listu i glavni urednik Sporta i Sportskih novosti, bio je utemeljitelj Sekcije sportskih novinara Jugoslavije i sportskih novinara Hrvatske (1949.). Bio je prvi predstavnik novinarstva na sastanku u Münchenu (1964.).
Hrvoje Macanović smatra se prvim sportskim novinarom, dok je Miroslav Habunek prvi utemeljitelj liste za tjelesni odgoj i sport. Vladimir Orešković bio je prvi glavni urednik koji je Sportske novosti pretvorio u dnevni list, otvarajući vrata brojnim suradnicima, uključujući i dr. Žarka Dolinara. Upravo za vrijeme Dolinarovog uredništva, Sportske novosti dosezale su nakladu od preko 300 tisuća brojeva, a 9. kolovoza 2025. obilježavaju 80 godina izlaženja.