Dobra vijest je što se jedna županija okitila priznanjem najsportskije županije u Lijepoj Našoj. Loša vijest je ta što sport u jednom od najtrofejnijih kvartova u Hrvatskoj prema broju osvojenih olimpijskih medalja ima katastrofalnu sportsku infrastrukturu. Karlovac je na sreću po općim uvjetima i sportskim objektima u zlatnoj sredini - između Čakovca i Dubrave.

Nedavno je objavljeno da je Međimurska županija najsportskija županija u Hrvatskoj. Tim je povodom ispred zgrade Međimurske županije gimnastičar Filip Ude podigao zastavu na kojoj piše: Međimurje – Europska regija sporta 2022. i time označio da Međimurska županija s 1. siječnjem 2022. postaje prva županija u Hrvatskoj koja je dobila ovu prestižnu titulu.

Međimurska županija na svojih 730 kvadratnih kilometara ima 426 udruga, više od 15.000 registriranih sportaša i više od 6 tisuća aktivnih sportaša. Imaju odlične pojedince koji ostvaruju vrhunske rezultate, uz pomoć trenera, predsjednika klubova i mentora a uz profesionalni sport vrlo je razvijena i sportska rekreacija. Da je ova titula velika čast, ali i obaveza, naglasio je i Mato Kljajić, predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Međimurske županije, poručivši kako su najbitniji sportaši i sportašice, oni koji brane boje svojih klubova i Međimurja. 

Sadržaj se nastavlja...

U KARLOVCU 214 UDRUGA SA 3.447 SPORTAŠA

Nije usporedba s Međimurskom županijom ali podsjetimo ipak ovom prigodom da na području grada Karlovca djeluje 214 udruga u području sporta, od kojih je njih 123 učlanjeno u KŠZ. Sportski klubovi učlanjeni u KŠZ okupljaju ukupno 3.447 sportaša svih dobnih uzrasta. U dijelu stanovništva koje obuhvaća djecu i mlade od 5 do zaključno sa 17 godina starosti, udio uključenih u sport je 30,2% od ukupne populacije tog uzrasta. Navedeni broj sportaša se odnosi na registrirane sportaše koji sudjeluju u sustavima sportskih natjecanja kao i na neregistrirane sportaše (najčešće početnici) koji još ne sudjeluju u sustavima natjecanja. 

U prosjeku klubovi imaju oko 40 sportaša članova, a raspon broja sportaša po klubu kreće se od klubova s manje od 10 članova do klubova koji imaju više od 200 članova. Sportski klubovi koji imaju više od 200 sportaša su: GK Sokol Karlovac, NK Ilovac, NK Karlovac 1919 i RK Škola rukometa Karlovac. Sportaša koji pripadaju mlađim dobnim skupinama (djeca i mladi do 18 godina) ima 2.035. Sportaša seniorskog uzrasta (mlađi seniori i seniori; 18 godina i više) ima 570. Ostalih članova klubova (veterani, rekreativci, nenatjecatelji i sl.) ima 842. Najmasovniji sport u Karlovcu je nogomet u koji je uključeno 25% svih karlovačkih sportaša. Slijedi taekwondo koji okuplja više od 400 članova. U 5 najmasovnijih sportova uključeno je 60% svih sportaša na području Grada Karlovca. 

U sustavu karlovačkog sporta, prema podacima prikupljenima od klubova, djeluje ukupno 104 trenera. Od toga broja njih 15 je u statusu trenera profesionalca, dok su ostali treneri u statusu honoraraca ili volontera. Osim trenerskoga kadra u sustavu karlovačkog sporta sudjeluje i 87 osoba koje nisu direktno vezane uz trenerski posao nego obavljaju druge stručne aktivnosti u klubu. Sportska infrastruktura u Karlovcu zasad zadovoljava. Od novog olimpijca Karlovac dijele još podosta godina strpljivog čekanja.

A da nije Karlovac baš kako mnogi misle na repu zbivanja evo jednog podatka iz zagrebačke Dubrave.

NAJOLIMPIJSKI KVART U HRVATSKOJ

Da je zagrebačka Dubrava grad, bila bi peti najtrofejniji u Hrvatskoj po broju osvojenih olimpijskih medalja! Brojni hrvatski istaknuti momčadski sportaši odrasli su ili sportski ponikli upravo u tom kvartu. Od Sandre Perković, preko Tina Srbića ili Filipa Hrgovića do tisuća današnje djece koja u Dubravi igra nogomet, košarku, rukomet i brojne ostale sportove poput atletike, gimnastike, plivanja, mačevanja ili taekwondoa. Neupućen bi pomislio da Dubrava ima sjajne uvjete za rad koji polaže takve rezultate. No realnost je upravo suprotna jer njena sportska infrastruktura nimalo ne prati uspjehe i potrebe njenih sportaša. 

Posljednji sportski objekt u Dubravi izgrađen je 2001. godine, a plivalište za njenih 120 tisuća građana najavljuje se već više od 10 godina. NK Dubrava Tim-kabel ove sezone bori se za povratak u 1. HNL nakon gotovo 30 godina. Novi tartan na atletskom stadionu mahom koriste građani i rekreativci za rolanje. U derutnoj dvorani, potrošenoj od stalnog korištenja nekoliko srednjih škola, te košarkaških i rukometnih klubova utakmice se znaju prekidati zbog prokišnjavanja krova. Publika katkad otvara kišobrane kao da se igra vani. RK Dubrava je doslovno pokisnuo. Zadnjih sezona dvorana prokišnjava, delegat je jednom prekinuo utakmicu protiv Islanđana jer su gledatelji otvarali kišobrane. U ništa boljem položaju nije ni košarkaški premijerligaš, KK Furnir, čiji direktor Boris Gnjidić...